Na dočeku pobjednika muzičkog takmičenja 20.000, na protestima 10 ljudi

I najveći optimisti sve manje vjeruju da će vlasti nešto preduzeti kako bi makar privremeno olakšali život svima, a ne samo sebi. Građanima Bosne i Hercegovine glavna tema proteklih mjeseci su poskupljenja sa kojima sve teže izlaze na kraj, međutim, očigledno nezadovoljstvo građana ne stvara dovoljan pritisak na donosioce odluka. Gdje je u svemu tome građanski bunt?

Činilo se kao kap koja je prelila čašu, odluka kojom bh. parlamentarci sebi obezbjeđuju povećanje plata od 500 KM, a mjesecima ne pristaju na ukidanje akciza na gorivo ili smanjenje PDV-a. Nezadovoljstvo pretočeno na ulicu okupilo je svega desetak mladih pred parlamentom. Građani su izgubili svaki oblik nade u boljitak, a time i u demokratsko građansko sredstvo iskazivanja nezadovoljstva protestima, kažu sociolozi.

“Društvena situacija, životni standard, nezadovoljstvo donosiocima odluka, naprosto je dovelo građane u Bosne i Hercegovine u određeno stanje apatije, u određeno stanje imobiliziranosti, odnosno u određeno stanje u kojem nema nade za prosperitet ovog društva”, mišljenja je sociolog Amer Osmić za BHRT.

Stanovnici Bosne i Hercegovine, međutim, vole okupljanja bez teških tema. Tako je nedavno doček pobjednika muzičkog takmičenja donio razbibrigu za dvadesetak hiljada ljudi. Sociolozi to tumače nedostatkom kritičke svijesti i kulture aktivizma. A građani?

-Ja mislim da su ljudi zabavljeni drugim problemima, da to smatraju posljedicom korone;

– To svako ima svoje mišljenje. Možda se boji nečega?

-Ja kažem da je narod kriv još više nego što su oni krivi. Zašto? Toliko godina se ćuti i ide sve, za moj pojam, naopačke.

-Neće niko da krene prvi. Ne smije, ne da im se, puste to tako, kao i do sada što je bilo. Kad su kod nas bili protesti za nešto?

-Eto, sad su opet zakazani protesti boraca i biće ponovo, ali ne nadamo se ničem dobrom. A kupili su sav ovaj glasački sistem, sve su kupili.

Nezadovoljstvo se preselilo na društvene mreže gdje se vrlo lako i vješto preusmjerava na etničke podjele i razlike, kažu stručnjaci. Građanske proteste u prošlosti vlasti su sistemski ograničavale i strogo kontrolisale mjerama protiv njihovog uticaja i masovnosti. Svako novo javno iskazivanje nezadovoljstva donosilo je manje rezultata.

“Ali, to ne znači da će svaki put da bude tako i građanima treba objasniti, ako jedni protesti ne uspiju, ko god da ih organizuje, to ne znači da drugi neće”, smatra Stefan Blagić iz organizacije ‘Restart Srpska’.

‘Restart Srpska’ je organizacija koja je svojim akcijama poticala građane na akciju i kritičko promišljanje o društvenim problemima. Njihov predstavnik misli da je širi bunt moguć, ali i da civilni sektor mora da u tome odigra svoju ulogu.