Mladi su budućnosti: Polovina ih želi otići, koliko im se posvećuje pažnje?

A granice nisu prepreka za odlazak mladih iz BiH, koji ovu zemlju uglavnom ne vide kao mjesto gdje će graditi svoju budućnost. Više od 50% njih želi napustiti državu, zbog lošeg sistema obrazovanja, tržišta rada, te korupcije. Kao rezultat migracija u BiH, prema istraživanjima Westminister fondacije za demokratiju, bh. društvo izgubi ukupno 1,5 milijardi evra svake godine.

U BiH nezaposleno je 36.6% mladih, što je zabrinjavajuće u poređenju sa prosjekom EU od 16.8%. Pored toga, više od 60% njih je nezaposleno ili u potrazi za poslom više od godinu dana, što nas svrstava u najlošije rangirane države regiona. Ujedno, to su razlozi, zbog kojih, uglavnom, ne vide svoju budućnost ovdje.

“Mnogo bolja svakako je Hrvatska, kao zemlja EU koja ima izrađene programe odranije, ali i Srbija, posebno u kontekstu prakse i praktičnog iskustva, te sistema dualne nastave koja u BiH još nije zaživjela”, kaže Nedim Alibegović, iz Vijeća mladih Federacije Bosne i Hercegovine.

Iako je pravo mladih da budu pitani za sve procese zagarantovano i domaćim i međunarodnim propisima, u praksi ovo, često, nije slučaj.

Već dvije godine krovna tijela mladih u BiH zagovaraju uspostavu Komisije za koordinaciju pitanja mladih kao jedinog mehanizma za koordinaciju politika prema mladima na državnom nivou, ali sve do danas izostaje politička volja za njeno formiranje.

Primjer dobre prakse može biti Republika Srpska jer duži niz godina ima formiranu omladinsku politiku, ali i veliki broj lokalnih omladinskih politika.

“Smatramo da bi formiranje tih Komisija za mlade, koje su po zakonima, omogućilo mnogo veću uključenost mlađih u procese donošenja odluka i njihovu aktivnu ulogu u društvu”, navodi Mladen Pjevčević iz Omladinskog savjeta RS.

Od 2013. pola miliona ljudi je napustilo zemlju. Od toga više od 45% mladih koji odlaze organizovano i to, uglavnom, putem društvenih mreža.

“Ova brojka od 180 hiljada odlazaka u prošloj godini, upravo je vezana za ljude koji su, najvećim dijelom, ostali bez radnih mjesta”, pojasnila je Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Užareni asfalt nije bio prepreka da održe neformalni protest ispred zgrade državnih institucija nakon sto su izabrani zvaničnici odlučili da se počaste sa dodatnih 500 KM. Besmisla su svjesni i rijetki parlamentarci.

“Nikome mi i ništa mi ovdje ne pomažemo niti misimo na bilo koga, a da o mladim ljudima i pomoći našim sportistima, kulturnim radnicima… Ja sam to pominjao više puta. Od matematičara Đurić Nebojše iz Banja Luke koji riješi problem koji je star 40 godina, do Lane Pudar koja je bolji ambasador i poslanik BiH od svih nas ovdje zajedno”, istakao je Zlatko Miletić, delagat Doma naroda PS BiH.

Ovakva situacija narušava mentalno zdravlje mladih, o čemu podaci u našoj državi ne postoje. S druge strane, rezultati međunarodnih istraživanja u 21 zemlji, pokazuju da se u prosjeku jedno od petoro mladih starosti od 15 do 24 godine često osjeća depresivno ili ima slab interes za obavljanje raznih aktivnosti.

N1