Dragana Čovića ili nekog drugog kandidata HNS-a, podržat će 12 stranaka

Prva imena za kandidature na jesenskim izborima mogla bi biti poznata od sutra, kada kreću treći rokovi za podnošenja kandidacijskih listi, a cijeli proces trebao bi biti okončan 4. jula, u 16 sati, kada istječe rok koji je odredio CIK BiH,  piše Večernji list BiH.

Unutar hrvatskog političkog bloka stvar je prilično jasna. Stranke Hrvatskog narodnog sabora BiH ići će jedinstveno s kandidatom za člana BiH Predsjedništva koji bi se trebao suprotstaviti kandidatu Željku Komšiću, koji je u tri navrata do sada biran za člana Predsjedništva BiH dominantno glasovima bošnjačkih birača. 

Poznato je kako će kandidata kojega će podržati i druge stranke HNS-a BiH predložiti HDZ BiH.

Isti igrači Sarajeva

Očekuje se da će domaću zadaću oko toga posla završiti županijske organizacije koje će dostaviti prijedloge kandidata. Nije isključeno niti da se dostave i imena više osoba o kojima će konačni sud zauzeti vodstvo ove stranke te ga nakon toga predstaviti i Predsjedništvu Hrvatskog narodnog sabora BiH. Kako sada stvari stoje, iza toga kandidata bit će dvanaest stranaka. Stvarno je pitanje hoće li se za člana BiH Predsjedništva odlučiti četvrti put kandidirati aktualni čelnik ovog hrvatskog političkog projekta Dragan Čović ili će pak netko drugi krenuti u tu borbu. U kuloarima se do sada špekuliralo o nekoliko imena koja bi mogla biti veliko “iznenađenje” i zaokret, no konačnu odluku o tome nije donijelo vodstvo HNS-a, a čini se ni osobe koje su se našle u takvim kombinacijama.

S kandidiranjem Čovića, HDZ BiH i HNS BiH poslali bi poruku kako zapravo nastavljaju istu politiku kao i do sada, smatrajući da je aktualno vodstvo sposobno izvršiti najvažniju političku zadaću – izmijeniti Izborni zakon i tako zaustaviti agresivne pokušaje bošnjačke politike da posve zatru Hrvate kao političkog naroda. Takav potez ima logiku s obzirom na to da su dosadašnji razgovori o izbornoj reformi, koji nisu prošli zbog opstrukcija bošnjačke strane i koja je uz to stalno podizala ulog, trebali odagnati prijetnje o preglasavanju Hrvata te voditi pluraliziranju hrvatske političke scene, piše Večernji.

Također, valja imati na umu kako s druge strane u igri ostaju glavni akteri te bošnjačke politike oličeni prije svega u Bakiru Izetbegoviću, Željku Komšiću, ali i Denisu Bećiroviću koji ne pokazuje ništa manje ambicija u realizaciji projekta koji znači realizaciju dominacije i prevlasti Hrvata nad Bošnjacima računajući da na to imaju pravo s obzirom na “zasluge iz rata”, ali i brojnost.

U tome smislu posve će se sigurno Čović, ako se nađe u utrci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz redova Hrvatskog narodnog sabora, naći na snažnome udaru svih bošnjačkih stranaka i probošnjačkih kandidata koji su se, pokazalo je to iskustvo s izbora prije četiri godine, dokazivali tko će više “pljunuti” prema Hrvatima prokazujući ih kao neprijatelje zemlje i izdajnike.

Kako govore unutar HDZ-a BiH, za ovu je stranku jako važno tko će imati “pole position” u Predsjedništvu jer je ta pozicija vrlo važna i za ostvarenje rezultata stranke na izborima. Ponajprije, kada je u pitanju državni i entitetski parlament jer su navike birača takve da najčešće biraju istu političku opciju na više lista.

Prednosti i slabe tačke

Eventualno novi kandidat za državno Predsjedništvo BiH ima svoje prednosti, ali i slabe točke. Nedugo nakon što se u javnome optjecaju našao mostarski gradonačelnik Mario Kordić kao novo lice u politici, vrlo je brzo stiglo objašnjenje kako nastavlja “uspješno voditi grad”, a on osobno nije imao informacije o takvoj akviziciji.

Novo ime kod Hrvata ne bi privlačilo toliko negativnog naboja političke javnosti iz Sarajeva, a napose medija koji doslovno godinama vode svojevrsne nacionalističke ratove protiv ovoga naroda. U svakom slučaju odluka će uskoro biti dostupna javnosti, a najvažnije je da se, tko god bude kandidat, mobilizira veliki broj Hrvata u zemlji i iz inozemstva kako bi se srušio plan čiji je cilj ovaj narod posve eliminirati iz vlasti, a što bi neminovno vodilo novoj teškoj političkoj i institucionalnoj krizi, piše Večernji list.