Konačno otkriveno zašto neki ljudi nikada ne dobiju rak pluća iako puše cijeli život

Poznato je da je pušenje glavni faktor rizika za obolijevanje od raka pluća.

Prema Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) ono uzrokuje oko 90% smrti od raka pluća u SAD-u.

No, s druge strane isto tako je poznato da neki ljudi puše cijeli život, a da nikada ne obole od raka pluća. Štoviše, negdje između 80 i 90 posto ljudi koji cijeli život puše po kutiju cigareta na dan i više nikada neće oboljeti od raka pluća. Jedan od najčešćih argumenata pušača koji se ne žele odreći pušenja glasi otprilike ovako: Znam više ljudi koji su pušili cijeli život pa nisu oboljeli od raka pluća, piše Index.hr.

Tajna je u stanicama koje oblažu pluća

U čemu je stvar? Naučnici već duže vrijeme pretpostavljaju da je odgovor u genetici, no tek je novo istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Genetics pobliže razjasnilo ovaj misterij.

Prema autorima studije tajna je u tome što neki ljudi imaju stanice koje oblažu pluća s aktivnijom genetikom za popravak DNA, što ih može zaštititi od nastanka raka, čak i kada puno puše.

U istraživanju je sudjelovalo 14 ljudi koji nikada nisu pušili te 19 lakih, umjerenih i teških pušača. Autori u uvodu pišu da su sekvencirali cijeli genom proksimalnih bazalnih stanica bronha od 33 sudionika u dobi između 11 i 86 godina s povijesti pušenja koja je varirala od nepušača do 116 pak-godina. Jedna pak-godina je jedna godina u kojoj pušač svaki dan puši po jednu kutiju cigareta dnevno. Ako neko puši dvije kutije dnevno, onda će kroz 10 godina nakupiti 20 pak-godina.

Površinske stanice prikupljene iz pluća sudionika sekvencirane su pojedinačno kako bi se izmjerile mutacije u njihovim genomima.

“Ove plućne stanice žive godinama, čak i desetljećima, i stoga mogu akumulirati mutacije, kako s godinama, tako i s pušenjem”, objasnio je jedan od autora studije, epidemiolog i pulmolog Simon Spivack s Medicinskog fakulteta Albert Einstein.

“Od svih tipova stanica pluća, kod njih postoji najveća vjerovatnost da će postati kancerozne”, dodao je.

Autori tumače da su u istraživanju pronašli povećanje učestalosti mutacija – jednonukleotidnih varijanti i malih insercija i delecija – s hronološkom dobi kod nepušača, s time da su mutacije bile značajno učestalije među pušačima.

Kod nekih mutacije dostižu plato

Kada su naučnici te mutacije ucrtali u grafikon koji je pokazivao prolazak vremena, pokazalo se da su one pratile linearni porast rizika od raka do oko 23 pak-godine, nakon čega nije uočeno daljnje povećanje učestalosti mutacija. Drugim riječima, broj mutacija, a time i rizik od raka kod analiziranih sudionika rastao je do 23 godine pušenja jedne kutije na dan, a potom je dosegao plato.

Autori su zaključili da to ukazuje na individualnu selekciju za izbjegavanje mutacija.

“Najveći pušači nisu imali najveće opterećenje mutacijama”, kaže Spivack.

“Naši podaci sugeriraju da su te osobe možda preživjele tako dugo unatoč teškom pušenju jer su uspjele suzbiti daljnje nakupljanje mutacija. Taj prestanak porasta mutacija mogao bi proizlaziti iz toga što ti ljudi imaju vrlo učinkovite sisteme za popravak oštećenja DNA ili za detoksikaciju dima cigareta”, pojasnio je.