Najezda krpelja: Dnevno pomoć ljekara zatraži oko 30 građana

U Zavod za hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo svaki dan javi se oko 30 osoba sa ubodom krpelja, što može biti bezazleno, ali i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.

– Definitivno smo počeli borbu s krpeljima – kaže dr. Rialda Blažević, specijalista urgentne medicine.

Prema njenim riječima, “najbolje bi bilo da niko sam ne uklanja krpelja jer u takvim slučajevima osoba najčešće napravi veći problem i sebi i zdrastvenom osoblju”.

Kako reagirati u slučaju ujeda zmije

– U slučaju uboda važno je potražiti stručnu pomoć kako bi se krpelj uklonio na adekvatan način. Ono što stalno savjetujemo ljudima jeste da se adekvatno obuku kada idu u prirodu, a to znači duge hlače, majice dugih rukava, duboke cipele. No rijetko ko to poštuje jer je lijepo vrijeme, pa ko će takvu odjeću nositi. U suprotnom predlažemo korištenje repelenata koji se mogu prskati na tijelo i odjeću i izbjegavati dijelove u kojima se krpelji najčešće zadržavaju, tamo gdje je visoka vlažnost, a to su visoka trava i žbunje – navodi Blažević.

Dodaje kako je najbolje u roku od 36 sati, od perioda kada se zakačio za tijelo, izvaditi krpelja.

– U tom roku minimalna je mogućnost, i ako je krpelj zaražen bakterijom Borreliom Burgdorferi, da se i osoba zarazi. U takvim situacijama pacijentu nije potreban ni antibiotik. No naredni mjesec važno je da osoba prati svoje stanje i ako se budu pojavile promjene na koži, okrugle, crvene sa blijedim područjima u sredini, otečene limfne žlijezde, povišena temperatura, glavobolja, opća slabost, odmah se treba javiti ljekaru. U takvim slučajevima rade se serološka ispitivanja i dokazivanje da se radi o zarazi Borreliom Burgdorferi, odnosno razvoju Lajmske bolesti kada se uključuje specifična terapija – objašnjava Blažević.

U Hitnoj pomoći navode kako do sada nisu imali slučajeva ujeda zmije, ali da imaju dovoljne količine seruma protiv zmijskog otrova.

Blažević kaže kako je kod ujeda zmije najbitnije da se pacijent ne kreće.

– Odmah nakon ujeda trebalo bi nogu ili ruku jer su ujedi najčešći na tom dijelu tijela, imubolizirati. S obzirom na to da se ujedi najčešće događaju u prirodi, to se može uraditi priručnim sredstvima, kao što su smotuljak novina ili grana. Važno je da je predmet stabilan. Ni u kom slučaju, kao što je to do sada rađeno, ne smije se vršiti nikakvo presijecanje između dvije ubodne rane, istiskanje ili isisavanje mjesta ujeda. Po mogućnosti, ako se ima, a planinari često sa sobom nose torbicu prve pomoći, sterilnom gazom previti ranu, imobilizirati je i mjesto ujeda staviti u niži položaj u odnosu na srce. Time će se usporiti cirkulacija krvi i širenje otrova po organizmu. Naravno, što prije pozvati Hitnu pomoć. U situaciji kada se unesrećena osoba nalazi na nedostupnom terenu, potrebno ju je ponijeti jer se ne smije kretati. Dok ne stigne ljekar, osoba može popiti neki analgetik i hladne tečnosti, najbolje obične vode – istakla je Blažević.

Obratiti pažnju na higijenu hrane i hidrataciju organizma

Alergičnima na ubod insekata preporučila je da u prirodu ne kreću bez adrenalina (EpiPen) koji je već spreman za primjenu, kojeg osoba sama sebi može ubrizgati u mišić i tako spasiti život.

– Građani moraju biti oprezniji jer vrlo često nam dolaze sa ubodima pčela unutar usne šupljine, a razlog je nepažnja. Krenu popiti tečnost iz flaše ili čaše, a ne vide da je u njoj već pčela, i progutaju je, a insekt ih još tom prilikom i ibode. Usljed razvoja otoka usne šupljine i jezika, zatvaraju se disajni putevi, što dovodi do neposredne opasnosti po život pacijenta. U slučaju da nemate adrenalin, a da ste alergični na ubod insekata, preporuka je da se odmah krene do najbližeg ljekara. U međuvremenu može hladna obloga na mjesto uboda. Ako je to u usnoj šupljini, staviti kocku leda. Za one koji nisu alergični, doboljno je izvaditi žaoku, staviti hladnu oblogu, ne češati i namazati mjesto uboda antihistaminskom kremom – objašnjava Blažević.

Iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć KS savjetuju građane da se u narednim mjesecima adekvatno hidriraju i skladište hranu.

– Kao i svake godine, u narednom periodu očekujemo povećanje broja bolesti tipa gastroenteritisa, proljeva, povraćanja, opće slabosti, koji su uzrokovani konzumiranjem neadekvatno skladištene i termički obrađene hrane. Naročitu pažnju treba posvetiti higijeni namirnica, a to znači da prije konzumiranja treba dobro oprati voće i povrće – zaključila je Blažević.

Faktor.ba