Šta može biti meta cyber napada u BiH: Nadležne smo pitali imamo li sisteme zaštite

Zamjenik generalnog sekretara NATO-a, Mircea Geoana je upozorio da bi Rusija mogla napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine. Dodao je i to da NATO pojačava podršku ovim zemljama kako bi ojačale svoje odbrambene sposobnosti.

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, Selmo Cikotić je u razgovoru za Klix.ba rekao da NATO prepoznaje nešto na što se iz Bosne i Hercegovine već neko vrijeme upozorava.

“Bitno je da NATO prepoznaje objektivne opasnosti koje se u propagandnom, a u nekom političkom, a i u konkretnom političkom smislu sve više reflektuju na prostoru Bosne i Hercegovine i sa tog stanovišta je to značajno za sigurnost i stabilnost Bosne i Hercegovine”, kazao je Cikotić.

Naglasio je kako postoje sigurnosni sistem u Bosni i Hercegovini, te da se dodatno razvijaju.

Alija Kožljak, šef Odsjeka za međunarodne odnose i evropske studije na Međunarodnom univerzitetu Burch kaže da kada se govori o cyber napadima, riječ je o kibernetičkim napadima koji se baziraju na digitalnim platformama, sistemima i zloupotrebom njihovih mana.

“Ciljaju se institucije, ciljaju se agencije, energetski sistemi i sve drugo što bi moglo ugroziti, onesposobiti ili dezavuisati rad pomenutih institucija”, pojašnjava Kožljak.

Kaže da se prijetnje koje je spomenuo Geoana mogu precizirati na institucije Bosne i Hercegovine i njihovo podrivanje. Pojašnjava da se može se uči hakerskim sistemima u sisteme Bosne i Hercegovine i slati dezinformacije koje mogu imati politički, vojni, odbrambeni i sigurnosni karakter.

“U nekim konkretnim situacijama mogli bi ispunjavati i najave nekih političkih partija, a koje su i ranije označene kao podrivanje institucija Bosne i Hercegovine i narušavanje sigurnosti u Bosni i Hercegovini”, rekao je Kožljak.

Cilj napada bi bile sve slabosti sistema Bosne i Hercegovine, a jedan od tih elemenata mi mogli biti osobni ili lični podaci građana. Svaka institucija je dužna da zaštiti sama sebe, a OSA i SIPA imaju odgovornost da štite i druge institucije, pojasnio je Kožljak.

“EUFOR i NATO iako imaju misiju obezbjeđivanja stabilnosti i sigurnosti u Bosni i Hercegovini, što obuhvata i cyber sigurnost. Oni trenutno nemaju dosatne kapacitete da se dovoljno kvalitetno suporstave ovim najavama”, kaže Kožljak i dodaje da te kapacitete ima NATO, koji ne moraju doći u Bosnu i Hercegovinu da bi pomogli.

Kaže da NATO posjeduje obavještajne kapacitete i da dijeli informacije sa Bosnom i Hercegovinom, te ističe da će NATO zaštiti Bosnu i Hercegovinu jer time štiti sebe. Tako da najave da će NATO slati podršku nisu iznenađenje.

Arben Murtezić, stručnjak za cyber sigurnost i autor više knjiga iz ove oblasti pojašnjava da zemlje svijeta rade na podizanju svijesti građana koji najjednostavnijim radnjama mogu malo povećati svoju sigurnost.

“Čuvanje passworda, korištenje složenijih passworda, neposjećivanje stranica koje nude ilegalne sadržaje, korištenje legalnog softvera, neotvaranje sumnjivih mailova” su neki od načina kojima građani mogu povećati sami svoju sigurnost pojašnjava dr.sc. Murtezić.

Murtezić kaže kako je napade teško predvidjeti i mogu obuhvatiti široki spektar, tako postoje primjeri kada su blokirane bolnice, univerziteti, razni problemi sa elektro mrežom.

“U sred korone su bolnice u Velikoj Britaniji bile blokirane, glavna odbrambena akademija u Velikoj Britaniji je bila pod napadom mjesecima”, opisuje Murtezić iskustva država sa cyber napadima.

Na kraju kaže da je i kada se napadi dese teško odrediti ko stoji iza njih i da je teško dokazati sa koje su strane došle. Male su razlike između unutrašnjeg i vanjskog napada.

Klix.ba