Globalni rast nije zaustavljen, ali je usporen: Čeka li nas još jedna recesija?

Prije dvije godine, kada se svijet suočio sa pandemijom koronavirusa, globalna ekonomija je doživila najveći pad od kraja Drugog svjetskog rata. Danas, kada se svijet ponovno suočava sa krizom, da li je izvjesna još jedna recesija?

Zabrinutost je, svakako, sve veća. Rat u Ukrajini je prouzrokovao veće cijene hrane i energenata, što je dalje ugrozilo raspoložive prihode domaćinstva. Centralne banke ubrzano podižu kamatne stope kako bi “ukrotile” inflaciju.

U proteklih mjesec dana berze u svijetu pale su za skoro deset posto. Imovina poput tehnoloških dionica i kriptovaluta, zadobila je snažan udarac. Ekonomisti stalno umanjuju svoje prognoze globalnog rasta.

Povjerenje potrošača se smanjilo

U kojoj se mjeri strahovi od recesije već materijaliziraju? Pogled na podatke daje osnove za oprezan optimizam – barem za sada.

Ipak, u mnogim zemljama, zabrinutost daje utisak da je recesija već tu. Širom OECD-a, organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, kluba uglavnom bogatih zemalja koji čini preko 60 posto globalnog BDP-a, povjerenje potrošača je sada niže nego što je bilo kada je uslijedila kriza koronavirusa.

Ispitanici su postali negativni u pogledu sopstvene finansijske situacije – manje njih je smatralo da je pogodan trenutak za kupovinu trajnih dobara, zbog visoke inflacije. A ako se potrošači suzdržavaju od potrošnje, ekonomija će se usporiti, piše Economist.

Ipak, za sada se čini da su ono što ljudi govore i ono što ljudi rade različite stvari.

Globalne rezervacije restorana još uvijek su iznad norme prije pandemije. Podaci do kojih je došao Economist pokazuju da će potrošači vjerovatno moći nastaviti s trošenjem neko vrijeme, čak i kada inflacija smanji kupovnu moć.

Apetiti za ulaganjem

Preduzeća još uvijek izgledaju otpornija. Mnogi direktori kompanija žalili su se na ogromne troškove u nedavnim pozivima o zaradi. Ali mjera poslovnog povjerenja OECD-a ostaje solidna.

Podaci sa sajta za zapošljavanje Indeed sugerišu da je broj upražnjenih radnih mjesta u bogatim zemljama možda prestao da raste – ali ih je još uvijek u izobilju. Postoji i određeni apetit za ulaganjem. Analitičari jedne svjetske banke procjenjuju da su globalni kapitalni rashodi porasli za 7,6 posto u prva tri mjeseca ove godine, u poređenju sa godinom ranije, dvostruko više nego krajem 2021.

Sa druge strane, neke zemlje izgledaju dosta slabije. Na primjer, ruska ekonomija je naglo usporila otkako su zapadne zemlje uvele sankcije kao odgovor na invaziju na Ukrajinu. A u Kini, gdje je vladina strategija nulte pandemije dovela do najstrožih karantina od početka 2020., ekonomija se možda smanjuje.

Podaci objavljeni 16. maja pokazuju da je industrijska proizvodnja pala za 2,9 posto u aprilu, u poređenju sa godinom ranije, a maloprodaja za preko 11 posto, prije pilagođavanja inflacije.