Finska ima obavezni vojni rok – a u skloništa stane nevjerojatan broj ljudi

Finska je u nedjelju službeno potvrdila da se namjerava priključiti NATO-u. “Finska se prijavljuje za članstvo u NATO-u”, objavio je predsjednik Sauli Niinistö na konferenciji za novinare. Premijerka Sanna Marin rekla je da će odluku poslati u parlament na ratifikaciju. Očekuje se da će ga ratificirati već u ponedjeljak.

Nakon što je u petak švedska međustranačka parlamentarna komisija ocijenila da će pridruživanje NATO-u povećati nacionalnu sigurnost Švedske i pomoći stabilizaciji regije, vladajući socijaldemokrati spremni su odbaciti dugogodišnje protivljenje članstvu u NATO-u. Ako Helsinki pošalje prijavu u ponedjeljak, Švedska bi ih mogla slijediti.

Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će obje zemlje biti “dočekane raširenih ruku” i da će proces pristupanja biti brz. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je drugog dana razgovora ministara vanjskih poslova članica NATO-a u Berlinu izjavila da je Njemačka sve pripremila za brzi proces ratifikacije.

Dok svi ne ratificiraju, nova članica još nije zaštićena člankom 5, koji garantuje da je napad na jednog člana napad na sve. Sve mora proći brzo, važno je da se novim članicama daju sigurnosna jamstva. Ne smije biti prijelaznog razdoblja u kojem je njihov status nejasan, istaknula je Baerbock.

Finski predsjednik Niinistö nazvao je u subotu ruskog predsjednika Vladimira Putina i rekao mu da će Finska podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u jer su nedavni potezi poput invazije na Ukrajinu “promijenili sigurnosno okruženje Finske”, piše Jutarnji list.

Razgovor je vođen bez zaoštravanja, rekao je Niinisto. Putin je rekao da bi finsko odustajanje od neutralnosti i pridruživanje NATO-u bilo pogrešno, objavio je Kremlj. Putin smatra da nema sigurnosnih prijetnji Finskoj, dok bi se promjena finske vanjske politike mogla negativno odraziti na odnos s Rusijom.

Rusija je već prijetila Finskoj i Švedskoj ako se pridruže NATO-u, a nakon finske objave u četvrtak poručili su da će “Rusija biti prisiljena poduzeti korake odmazde, kako vojno-tehničke, tako i druge prirode”.

Nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan poručio da je protiv proširenja NATO-a na zemlje koje “podržavaju terorizam”, turski ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu rekao je da su spremni razgovarati s Finskom i Švedskom o njihovoj kandidaturi za NATO.

“Velika većina turskog naroda je protiv ulaska tih zemalja koje podupiru terorističku organizaciju PKK (Radnička stranka Kurdistana)”, rekao je Çavuşoğlu.

Invazijom na Ukrajinu Putin je gurnuo Finsku u naručje NATO-a, piše Wall Street Journal. Mnoge Fince je to podsjetilo na sovjetsku invaziju 1939., kojom je počeo Zimski rat (1939. – 1940.), temelj finskog nacionalnog identiteta.

“Rusija je mnogo nepredvidljivija nego što smo ikad mislili”, kaže Piritta Asunmaa, finska diplomatkinja i bivša veleposlanica pri NATO-u. Mnogo je spremnija riskirati, pa čak i prihvatiti velike gubitke, a može mobilizirati 150.000 vojnika bez opće mobilizacije.

Nakon stoljeća pod ruskom vlašću, Finska je 1917. stekla neovisnost, ali je Zimski rat ujedinio naciju, piše WSJ. Sovjeti su izvršili invaziju u studenome 1939., nakon što im je Finska odbila ustupiti teritorij. Crvena armija je planirala paradu kroz Helsinki na Staljinov rođendan tri sedmice kasnije. Putin i Staljin zaboravili su da je drugačije kada se borite za svoj dom, kaže Eero Schroderus, 78-godišnji amater. Poginulo je 25.000 Finaca, a najmanje pet puta više Sovjeta, većinom Ukrajinaca.

Kad je NATO osnovan, 1949., Finska je ostala izvan kako bi izbjegla provociranje Rusije. No, puno su ulagali u vojsku i odbranu. Od 1995. Finska i Švedska su članice EU.

Od sredine 90-ih Finska nastoji da joj vojska može sudjelovati u operacijama s NATO-om, kupuje i proizvodi kompatibilnu opremu, imaju najveći topnički arsenal u zapadnoj Europi od 1.500 topova i jednu od najboljih cyber obrana. Sudjelovali su u mirovnim misijama u Bosni, Kosovu i Afganistanu, vojni proračun im doseže 1,96 posto BDP-a, a lani su dovršili kupnju 64 američka mlazna lovca F-35 u vrijednosti od 9,4 milijarde dolara.

Finska ima koncepciju odbrane sličnu onoj u SFRJ-u. Imaju obavezni vojni rok, građevinski propisi traže da velike zgrade imaju podzemna skloništa, pa se u podzemnim tunelima može smjestiti više od četiri milijuna ljudi, oko 70 posto stanovništva. Velika skloništa u Helsinkiju koriste se kao klizališta i sportske dvorane. U skladištima imaju petomjesečnu potrošnju goriva, i šestomjesečnu potrošnju žitarica. Proizvođači lijekova moraju skladištiti lijekove od tri do 10 mjeseci. Zaposleni sudjeluju u mjesečnim tečajevima narodne obrane, biznis lideri i kulturni djelatnici osposobljeni su za osiguranje linije opskrbe i psihološke otpornosti stanovništva.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu podrška finskom članstvu u NATO-u skočila je s 20 na 53 posto te na 76 posto, prema anketi nacionalne televizije Yle. Proteklih sedmica, Finska je doživjela cyber napade na bankarsku grupu Nordea te na ministarstva odbrane i vanjskih poslova, za što optužuju Moskvu.

Ruski avioni narušili su finski zračni prostor početkom aprila za vrijeme govora ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog finskom parlamentu i početkom maja tokom velike vojne vježbe Finske i članica NATO-a.