Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava: Svijetu prijeti nova ekonomska kriza

Sve zemlje Zapadnog Balkana, uključujući i BiH, imaju vrlo skromne stope ekonomskog rasta, pogotovo ako uzmemo u obzir osnovicu koja se obračunava za naš BDP i onda BDP po glavi stanovnika”, istakao je za Svijet ekonomski analitičar Faruk Hadžić, te dodao:

“U skladu s tim nama bi generalno trebalo, BiH pogotovo, da imamo dugoročne stope rasta od minimalno 5-6% duži vremenski period što nažalost kod nas se nije desilo od 2008. godine. uz jednu malu opasku da jesmo u prošloj godini imali rast od 7,4% ali on nije toliko možda nama mjerodavan zato što se on komparira na 2020. godinu kada smo imali snažan ekonomski pad. Tako da mi moramo imati veće stope ekonomskog rasta, a ni u kom slučaju nam ne ide u prilog visok nivo inflacije, cijene energenata, cijene hrane jer to dugoročno može nas, gotovo cijeli svijet, uvesti u novu ekonomsku krizu. Možda bi trebalo spomenuti da je Amerika u prvom kvartalu već sada zabilježila pad ekonomske aktivnosti od 1,4%, Španija, Francuska su imale usporavanje, na nivou EU imamo usporavanje i sada sve ide ka tome da imamo visok nivo inflacije i usporavanje ekonomske aktivnosti što je vrlo teška i opasna, zabrinjavajuća ekonomska pojava.”

Kaže da dugoročno svi trebamo raditi na jačanju ponude.

“Na taj način možemo onda uticati na neki možda dio, na cijene određenih proizvoda. Možemo uzeti primjer električne energije. Bez obzira što je cijena električne energije na evropskim i svjetskim tržištima značajno porasla, pa ste vidjeli i kod nas zahtjeve da se cijena električne energije poveća obzirom da se može puno skuplje prodati na međunarodnom tržištu, ipak je to resurs gdje mi možemo uticati na cijenu. Mi možemo, jer smo primarni proizvođač, uticati na cijenu električne energije što je dobro za nas i mi možemo našoj privredi na taj način indirektno pomoći i olakšati da imamo nisku cijenu električne energije kada svugdje na Zapadu je ona značajno povećana. Slično bi se desilo i sa proizvodnjom hrane. Međutim u ovom kratkom periodu mi nemamo puno mehnizama. Ono što mogu države uraditi da olakšaju privredi, građanima, penzionerima da ovaj dio rekordnih naplata poreza, kako se to tvrdi, se vrati u što većoj mjeri građanima, radnicima, privredi, pogotovo kroz manje poreze, manje poresko opterećenje i na taj način se može ublažiti ovaj negativni efekat inflacije.”

“Mi smo svi male otvorene ekonomije na način da mi ne možemo uticati na cijene na svjetskom tržištu, da ih diktiramo kao što neke zemlje mogu recimo uticati na cijenu nafte. I na svaki način ukrupnjavanje u ovome kontekstu, recimo u regionu da zemlje imaju veći nivo ekonomske saradnje, pa da li će to neko nazvati otvoreni Balkan ili na neki drugi način, ali definitivno to je jedan od načina gdje mi možemo pomoći jedni drugima, povezivati se, pogotovo recimo što Srbija proizvodi ogromne količine žitarica. S druge strane, možda BiH nešto može proizvesti bolje i kvalitetnije nego što to mogu druge zemlje. i na taj način, kroz jačanje integracijskig tokova mi onda možemo dovesti do većeg nivoa ekonomske aktivnosti svih nas”, zaključio je Hadžić.