Ko ima najveću korist od glasanja poštom i kako ti glasovi određuju konačne rezultate izbora?

U pregovorima o izmjenama izbornog zakona najznačajniji prijedlog koji je uputio Milorad Dodik je bilo da se zabrani glasanje poštom. Zanimljivo je da glasovi putem pošte Dodiku nisu bili sporni u prethodnim izbornim ciklusima kada su stranke iz RS-a dobijale veći broj ovih glasova.

Na Općim izborima koji su održani 2018. godine 25.914 državljana Bosne i Hercegovine iskoristilo je mogućnost da glasa putem pošte za poslanike u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Od ukupnog broja glasova koji je stigao na ovaj način stranke iz Republike Srpske su osvojile 15.937 glasa ili 62,49 posto glasova dok su stranke sa sjedištem u Federaciji BiH dobile ukupno 9.977 glasova putem pošte. Od toga su stranke sa hrvatskim predznakom dobile 1.134 glasa, a sve druge probosanske” stranke 8.483 glasa ili 32,69 posto glasova (+/-10 glasova).

Šta to znači u praksi?

Ovakav rezultat ukazuje na dvije ključne stvari. Nakon što su se pojavile naznake da bi probosanske stranke mogle nastupiti sa jedinstvenom listom i animirati veći broj dijaspore da glasa na izborima u Republici Srpskoj, Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a se oglasio tražeći da se zabrani mogućnost glasanja putem pošte. Zanimljivo je da mu to nije smetalo nakon izbora u kojima su stranke iz Republike Srpske pokupile debelu većinu glasova iz dijaspore. Osim toga i sam Dodik je pred izbore 2018. godine posjećivao dijasporu i lobirao da se glasa za SNSD.

Druga činjenica je srazmjerno mali broj glasova koje su privukle probosanske stranke u odnosu na veličinu dijaspore u evropskim zemljama. Probosanske stranke prema tome nisu bile sposobne ponuditi bosanskohercegovačkim državljanima u dijaspori dovoljno razloga da se potrude da glasaju na izborima. To mogu postići animiranjem i pojašnjavanjem značaja njihovih glasova, ali što je bitnije izgradnjom povjerenja u svoju politiku koja treba da vodi poboljšanju statusa povratnika u manji bh. entitet.

Na izborima 2018. godine, probosanske političke stranke su Narodnoj skupštini Republike Srpske osvojile samo četiri mandata, što je najmanji broj mandata od okončanja rata u Bosni i Hercegovini. Aktiviranje dijaspore i jedinstveni nastup na izborima 2022. godine može dovesti probosanske stranke u priliku da budu tas na vagi u formiranju vlasti u Republici Srpskoj.

Kako je dijspora glasala za Federaciju BiH?

Na izborima za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, poštom je ukupno pristiglo 23.918 glasova, od čega su stranke sa hrvatskim predznakom (koalicija oko HDZ, HDZ 1990, Hrvatska Stranka i HRS) osvojile 12.304 glasa, a sve ostale stranke 11.604 glasa.

Ako se pogleda nivo kantona, i ako za primjer uzmemo izbore za kantonalnu skupštinu Srednjobosanskog kantona ukupno je pristiglo 5.006 glasova poštom, od čega je HDZ dobio 3.924 glasa što je 8,6 posto od ukupnog broja glasova koje su osvojili na izborima za kantonalnu skupštinu.

Slično je bilo i na izborima za Skupštinu Zeničko-dobojskog kantona, gdje je HDZ od 11.604 glasa, 1.187 glasa dobio putem pošte ili 10,26 posto glasova.

Prema tome najveću korist od glasanja poštom na izborima ostvaruje HDZ koji u pojedinim kantonima više od 10 posto ukupnog broja glasova može zahvaliti ovim glasovima. U Republici Srpskoj i pored Dodikovih verbalnih izrečenih stavova o potrebi ukidanja glasanja poštom osvoje stranke iz RS-a.

Klix.ba