Ivan Đikić upozorava: U sljedećim godinama gripa će biti opasna

Ugledni naučnik prof. dr. Ivan Đikić, direktor Instituta za biohemiju Goethe univerziteta u Frankfurtu, u razgovoru za magazin Dani govori o današnjim prilikama u svijetu u vremenu pandemije koronavirusa koja, po svemu sudeći, nakon dvije godine borbe cijelog svijeta s njom ide silaznom putanjom.

Kako ćemo živjeti u ovom još pandemijskom vremenu? Šta nam slijedi? Još veće ublažavanje mjera, kako dalje, kakve su mjere i preporuke za očuvanje javnog zdravlja u zemljama?

– Živjet ćemo s virusima još dugo, jer će oni ostati među nama i pojavljivati se u valovima. U sadašnjem trenutku u Bosni i Hercegovini neophodno je da građani i dalje paze na svoje zdravlje, kontakte i širenje bolesti nošenjem maski i izbjegavanjem okupljanja.

Bolji učinak

Za javno zdravstvo je, također, izrazito važno da se i dalje nastavlja kontinuirano obrazovanje javnosti o samoj bolesti, a posebno o programima cijepljenja. Na taj način će se dodatno motivirati ljude iz rizičnih grupa da najesen prihvate cijepljenje i dodatnu booster dozu kao dobru zaštitu. Do tada ćemo imati i novije vrste cjepiva koje će imati dugotrajniji i bolji učinak. Upravo početak takvih edukativnih projekata danas neophodan je da se postigne pozitivni učinak među građanima najesen.

U kojoj mjeri možemo opet očekivati nove mutacije? Koliko će one biti bezopasne te, u tom kontekstu, kako nastaviti dalju vakcinaciju protiv Covid-19, jednom godišnje poput vakcinacije protiv sezonske gripe ili nam treba drugi period? Da li sada možemo govoriti da će se ove virusne infekcije javljati samo u periodu jesen – zima i šta nas, kada je o virusu SARS-CoV-2 riječ, može dočekati u ljetnom periodu?

– Pojave novih mutacija u koronavirusima se događaju svaki mjesec, budu oko četiri mutacije u cijelom genomu. To je sporije nego kod virusa gripe koji ima četiri do osam mutacija mjesečno. To je dio prirodnog procesa selekcije i zbog toga je malo vjerojatno da netko to može točno predvidjeti. Ali, ipak, ono što znamo je da virus mutacijama postaje sve zarazniji, a manje opasan zbog kliničke slike. Ako se tako nastavi, vjerujem da ćemo do kraja godine imati većim dijelom zaštićenu populaciju.

Kakva su Vaša predviđanja o mogućim budućim pandemijama novih virusa poput nipe, koji nije iz soja koronavirusa, ali je jednako opasan za zdravlje ljudi? Kakve do sada imate informacija o tome?

– Moje predviđanje je da će u sljedeće dvije, tri godine pojava gripe biti naglašenija i opasnija jer jednostavno nismo imali prirodni put susreta s gripom u zadnje dvije godine. S druge, pak, strane, imamo dosta jak imunitet na koronaviruse u populaciji.

Dodatna ulaganja

To će utjecati i na pojavu zoonoza, posebno novih SARS koronavirusa koji će se sigurno pojavljivati u novim sojevima i kliničkim slikama unutar pet do 10 godina. Djelovanjem i širenjem čovjeka, mi sve više ulazimo u područje života brojnih životinja i na taj način promoviramo prelazak virusa sa životinja na ljude. Stoga je poruka da treba biti i dalje oprezan i razmišljati što možemo učiniti za klimu, za održavanje prirode, kao i za sprečavanje pojave novih pandemijskih virusa u budućnosti brzim i efikasnim djelovanjem. Jako je važno da se dodatno ulaže u istraživanje virusa i bakterija kao najvjerojatnijih budućih opasnosti.