Sve više djece ima govorne poteškoće: Telefon mališane šalje logopedu

Prekomjerno korišćenje mobilnih telefona i manjak fizičke aktivnosti glavni su uzroci govornih problema sve više mališana u Srpskoj, što su pokazali i rezultati sistematskih pregleda za upis u školu.

Specijalista pedijatar u banjalučkom Domu zdravlja Milka Ćojanović za “Glas Srpske” kaže da savremeni način života često prepreka zdravog odrastanja, jer djeca već od devetog mjeseca života kreću da koriste tablete i telefone, a to je jednosmjerna komunikacija.

“Djeci treba dvosmjerna komunikacija”, rekla je Ćojanovićeva, naglasivši da su problemi u govoru kod dosta budućih prvačića otkriju na sistematskom pregledu za upis u školu, a ukoliko pedijatri uoče zaostajanje u govoru i u ranijoj dobi, djecu upućuju logopedu.

Malo je logopeda, poručuje ona, pa su roditelji često prinuđeni da pomoć potraže privatno, a tretmani su skupi.

“Sa mališanima treba pričati, jer oni uče gledanjem i slušanjem. Telefon nikako nije rješenje. Oni ranije progovaraju neke engleske riječi nego naše, iz prostog razloga jer gledaju crtane filmove, greška je što roditelji forsiraju strani jezik u odnosu na maternji. Mora se razgovarati sa djecom, vratiti ritual da gledaju slike, slikovnice, da se sa njima priča, da imaju povratnu informaciju”, kazala je Ćojanovićeva.

Pedijatar sa iskustvom dugim četiri decenije ističe da je problem i komunikacija među djecom, jer se mnogi ne igraju zajedno i ne slušaju jedni druge.

“Kod onih koji su fizički aktivni nije tako, jer kada se djeca igraju s loptom i kada trče, onda su i motorički mnogo spretniji. Oponašanje junaka iz crtanih nigdje ne vodi, a djeca to prihvate, nažalost, pa je i nasilnost prisutna, jer mališani dobro pamte”, naglašava ona i dodaje da roditelji moraju da rade više sa djecom kod kuće i da komuniciraju.

Logoped Marina Gavrić Govedarica rekla je za “Glas” da su najčešći problemi zbog kojih joj se roditelji obraćaju kašnjenje u progovaranju, odnosno stagniranje daljeg razvoja govora u uzrastu od druge do četvrte godine.

“Izostanak komunikacije i interakcije sa drugom djecom, kao i nerazvijeni socioemocionali odnosi samo su neki od problema. Predškolci uglavnom kubure sa nepravilno artikulisanim glasovima i nedovoljno usvojenim vještinama, a kao vodeći problem u školskom uzrastu su poteškoće sa čitanjem i pisanjem uzrokovane onlajn nastavom u vrijeme pandemije”, rekla je Gavrić Govedarica.

Dodaje i da uzroci kašnjenja govorno-jezičkog razvoja mogu biti višestruki, od onih organskih, porođajne traume i povrede, patološke bolesti majke, ali i genetike.

“Izloženost multimedijalnom sadržaju generalno predstavlja vodeći problem u svijetu, ne samo po razvoj govora i uopšteno psihomotorni razvoj djece nego i kod odraslih. Većina ljudi koristi prekomjerno društvene mreže i na taj način opterećuje mozak nepotrebnim informacijama pa dolazi do sve slabijeg pamćenja, poremećaja pažnje i koncentracije”, rekla je Gavrić Govedarica.

Apostrofira da prevelika izloženost male djece pred TV ekranima izaziva dugoročne posljedice na razvoj djeteta, što se prvo odražava na razvoj govora, a potom dolazi do izražaja neadekvatno razvijena senzomotorna percepcija.

Psiholog Aleksandar Milić kazao je da su zastoji u psihofizičkom razvoju povezani sa kretanjem, aktivnostima i govorom, razmišljanjem i mogućnostima shvatanja. Djeca često dožive i strah pa nastane blokada.

“Svaka pasivizacija u odnosu na dječiju igru je šteta i ne razvija ih. Manje su roditelji sa djecom, a i kada su zajedno, onda im dozvole da provode više vremena uz mobilne telefone i igrice. Čak opažaju i ono nerealno, što je dodatna opasnost, uz to sadržaji koji imaju traumatizaciju usporavaju ih i imaju na njih negativni uticaj”, rekao je Milić.

Savjet

Logopedi poručuju roditeljima da provode što više kvalitetnog vremena sa djecom.

“Ograničite upotrebu multimedijalnih sadržaja, uključite djecu u sve aktivnosti kojima se bavite, omogućite im da što više vremena provode vani – da trče, skaču pa čak i padaju, jer djeca uče iz iskustva. I ono najvažnije, pričajte djeci i sa djecom”, naglašava Marina Gavrić Govedarica.