Jesu li političke slobode u Bosni i Hercegovini stvarnost ili mit?

Sa uređenjem visoko decentralizirane parlamentarne republike čiji je ustavni režim dio Dejtonskog mirovnog sporazuma, politički odnosi u BiH i dalje ostaju zatočeni između zastoja koje prave političke stranke.

Država u kojoj je korupcija značajan problem i vlast radi u svačijem, samo ne u interesu građana platforma je koja ostaje nedostižna svima onima koji se nalaze izvan nacionalističkog političkog spektra.

Opozicone političke partije najčešće ostvare značajnije političke rezultate tokom jednog ili dva kruga izbora na kojima učestvuju nakon što su njihovi članovi buntovnički napustili dominantne stranke i odlučili osnovati vlastite, hrabro izjavljujući kako će sada biti totalna suprotnost onim strankama iz kojih su krenu sa razvojem svojih političkih karijera.

Freedom House index, neprofitna organizacija čiji se izvještaji koriste od strane najvećih i najznačajnijih međunarodnih ustanova kao i u akademskim krugovima, svake godine donosi izvještaj o stanju sloboda u političkom životu država svijeta.

Za proteklu godinu najveće zamjerke koje rezultiraju neslobodama su na rad Centralne izborne komisije BiH za koju ne smatraju da jeste niti u ovakvim okolnostima može biti lišena političkih umiješanosti u rad kao što je to slučaj i sa mjesnim izbornim komisijama. Ocjena slobode u ovome smislu je 2 od moguća 4 boda.

Ono što ističu da je pozitivno, jeste to da se političke partije, pokreti i organiziranje stanovništva može raditi bez ograničenja iako bez obzira na tu činjenicu u FBiH dominiraju Bošnjaci i Hrvati dok je u RS-u to slučaj sa predstavnicima srpskog naroda.

Na izborima 2020. godine prema izvještaju CIK-a o izbornim pokazateljima, a po zbirnoj statistici političke reprezentacije te godine, učestvovalo je ukupno 574 ovjerenih političkih subjekata. Ukupno je na prošlim izborima bilo 3.384.244 birača u BiH.

Iz Freedom Housa ukazuju na pravne barijere koje onemogućavaju predstavnike opozicionih stranaka da čine vlast zbog ekstenzivnih prava ulaganja veta od strane onih koji su označeni kao “konstitutivni narodi”. I u ovome smislu ocjena za BiH je 2 od mogućih 4.

“Pored domaćih problema kao što su politizacija javnih resursa i utjecaj korumpiranih mreža pokroviteljstva, određene strane sile imaju ogroman utjecaj u bh. političkoj sferi. Vlade Srbije i Hrvatske ostvaruju utjecaj preko svojih lokalnih saveznika, SNSD-a i HDZ-a BiH. Ruska i turska vlada također su ponudile podršku preferiranim strankama i kandidatima”, navodi se u izvještaju.

Navode kako je korupcija široko rasprostranjena. Građanima je i dalje uglavnom nedostupan pristup ili nedostaje saznanja o tome šta i kako vlada radi.

Generalna ocjena BiH jeste da se radi o djelomično slobodnom društvu kada su u pitanju kako politička tako i građanska prava i već godinama nema napretka.

Ukoliko pritisak međunarodne zajednice urodi plodom i CIK-u BiH bude uplaćen novac za utrošak na organiziranje općih izbora koji bi se trebali održati ove godine, građani će imati priliku odlučiti da li će još jednom birati po tradiciji vlastitog glasanja čiji motiv ostaje nepoznat ili će se odlučiti o tome da li u BiH postoji istinska alternativa dosadašnjem haosu.

Klix.ba