Remećenje stabilnosti BiH spolja i iznutra

Moskva ne teži stabilnosti i prosperitetu Bosnu i Hercegovinu, navodi se iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE), u odgovoru na objavu ruske Ambasade od 13. aprila.

U objavi na Facebooku, Rusija je poručila da odgovornost za moguću destabilizaciju u BiH “pada na predstavnike međunarodne zajednice”.

Također, traži od partnera iz Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) traže da ponište odluku visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt), koju označavaju kao “takozvanu”, od 12. aprila ove godine.

Suspenzija Zakona

Radi se o Šmitovoj odluci da suspendira Zakon o nepokretnoj imovini bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS).

Šmit je stavio van snage Ukaz predsjednice RS-a Željke Cvijanović o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti, do odluke Ustavnog suda BiH.

Šmit je time prvi put od avgusta 2021., kada je stupio na dužnost u BiH, upotrijebio Bonska ovlaštenja, koje predviđaju da Kancelarija visokog predstavnika (OHR) može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge zvaničnike. 

Za takvim mjerama može posegnuti ukoliko procijeni da je ugrožena stabilnost BiH.

Rad u okviru institucija

Iz američke Ambasade poručuju da se “stabilnost u BiH postiže radom u okviru institucija, a ne njihovim bojkotom ili blokadom”.

– Žalosno je da su čelnici RS odbili da se konstruktivno angažiraju po pitanju državne imovine već su se umjesto toga, odlučili na antidejtonske, neustavne i jednostrane korake – poručeno je iz Ambasade.

Govoreći o vlasti u RS-u, dodaju da “njihovo stalno odbijanje da savjesno sudjeluju u institucijama na državnom nivou i dijalogu o državnoj imovini, nije ostavilo međunarodnoj zajednici drugog izbora nego da djeluje”.

Blokade i bojkoti

Politički predstavnici iz RS su u julu prošle godine zajednički odlučili da neće učestvovati u radu državnih institucija, nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko), nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca.

To je podrazumijevalo bojkot rada Predsjedništva BiH, Vijeće ministara BiH, te Parlamenta BiH, osim “kada je to u interesu Republike Srpske”.

U međuvremenu, entitetske vlasti su započele i neustavan proces prijenosa nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta iz oblasti pravosuđa, poreza i akciza, te odbrane i sigurnosti.

Odluka o upisivanju državne imovine na listu entitetske, koju je Šmit stopirao, samo je jedna u nizu suprotnih osnovnim dokumentima države BiH.

Kakva je uloga Dodika u ruskoj ‘igri’?

Politički analitičar iz Sarajeva Adnan Huskić vjeruje da je ključna “ruska” figura u BiH Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najveće stranke u RS.

– Jedini ruski igrač na terenu, koji se bar uvijek trudio da ima prema Rusima određen kanal i čiji su se politički ciljevi dijelom poklopili sa ciljevima Rusije u BiH, je Milorad Dodik. S tim što su Rusi uvijek manje investirali i polagali u njega, pa čak i finansijski ili na bilo koji drugi način nego što je to bio slučaj u Srbiji – ocijenio je Huskić za RSE.

Zašto je Rusija protiv sankcija Dodiku?

Portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova je 14. aprila oštro osudila sankcije koje su Velika Britanija i SAD nametnuli Miloradu Dodiku i “brojnim drugim zvaničnicima”.

U saopćenju objavljenom na stranici Ministarstva, Zaharova navodi da je “očigledno da Zapad, sprovodeći takvu zlonamjernu i destruktivnu politiku, teži samo jednoj stvari, a to je da preoblikuje Balkan po sopstvenim šablonima”.

Velika Britanija je Dodiku i predsjednici RS Željki Cvijanović 11. aprila uvela sankcije, koje uključuju zabranu putovanja i zamrzavanje imovine.

Saradnja Dodika i Rusije

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, Milorad Dodik je bio protiv bilo kakvih sankcija Rusiji, te je smatrao da BiH po tom pitanju treba ostati neutralna – iako je u obraćanju novinarima 28. februara rekao da “poštuje teritorijalni integritet svih članica UN, pa tako i Ukrajine”.

Dodik i Putin su se posljednji put sastali u Kremlju 2. decembra prošle godine, a dan kasnije, Dodik je razgovarao u Sankt Peterburgu sa Aleksejem Milerom, direktorom ruskog energetskog giganta “Gazprom”.

Njih dvojica su tada, između ostalog, razgovarali o pokušajima vraćanja nadležnosti sa nivoa BiH na nivo RS-a, Dodik je ruskog lidera obavijestio da RS nema namjeru da se kreće ka NATO savezu, dok je Putin Dodiku dao uvjerenja da Moskva neće podržati Šmitovo imenovanje.

Raniji sastanci dvojice lidera su se uglavnom dešavali na marginama Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu.

Dodik i ruski ambasador u BiH Igor Kalabuhov posljednji put su se zvanično sastali 29. marta u Istočnom Sarajevu.

Kako je saopćeno iz Dodikovog kabineta, tada su, između ostalog, u razgovoru “ukazali na značaj poštovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, kao i činjenice da BiH čine dva entiteta i tri konstitutivna naroda”.

Kolike su šanse za destabilizaciju?

Politički analitičar Adnan Huskić smatra da je manevarski prostor za destabilizaciju u BiH ograničen.

Huskić ocjenjuje da je Dodik svojim potezima na kraju prouzrokovao jedinstvo i agilan pristup Zapada po pitanju BiH, dolazak još jednog visokog predstavnika i ponovno korišćenje – donedavno de fakto mrtvih – Bonskih ovlašćenja.

“Paradoksalno, jer su upravo nominalni ciljevi Dodikovi, a i ruski, da se smanji ovdje prisustvo Zapada i, da se osigura potpuni transfer ovlasti na domaće aktere. Onda, kroz destrukciju i unazađivanje procesa, ti se dovedeš u situaciju da se oni vraćaju ovdje, a prije niko ne bi pomislio da bi se to uopšte moglo desiti”, naglašava Huskić.

Podsjeća da je BiH predaleko od Rusije – da ona nije Transnjistrija (regija u Moldaviji sa bliskim odnosima sa Rusijom), niti je područje koje se graniči sa Rusijom, pa da se može govoriti o jasnim geopolitičkim interesima i sferama interesa.

Bivši diplomata i bh. ambasador u Ukrajini Draško Aćimović za RSE kaže da njemu nije jasno na šta Rusi konkretno misle kada pominju međunarodnu zajednicu, jer se radi o širokom pojmu.

“Mislim da je ta izjava što se tiče diplomatskog konteksta zazvučala vrlo uznemirujuće. Ne znam šta se krije iza toga, to će morati Ambasada Ruske Federacije odgovoriti, međutim s obzirom na cjelokupnu situaciju, u Ukrajini, što se tiče diplomatskog konteksta, ta izjava je zazvučala vrlo uznemirujuće”, smatra Aćimović.

Podsjeća da je BiH u ozbiljnoj krizi, i bez onih političkih.

“BiH je druga po smrtnosti bila u svijetu zbog pandemije [COVID-a 19], a do toga je doveo nefunkcionalan Savjet ministara koji je u blokadi, znači BiH je trenutno nefunkcionalna, imamo stravičnu inflaciju, 800.000 ljudi na granici gladi – u cjelokupnom kontekstu, bilo kakva dodatna izjava ne vodi ničemu dobrom”, poručuje Aćimović.

Ivana Stradner, naučna saradnica Američkog preduzetničkog instituta u Vašingtonu, poručila je za RSE 8. aprila da Rusiji na Zapadnom Balkanu nisu potrebni tenkovi, već samo dodatna tenzija kako bi taj region ostao nestabilan.

“Zapadni Balkan nije prioritet Rusije, ali je uvijek zgodna karta za igranje sa Zapadom jer su etničke tenzije toliko porasle da uvijek može vatra da se rasplamsa”, istakla je tada Stradner.