Bošnjaci ponovo u Meki i Medini: Umra nakon dvogodišnje pandemijske pauze

Umra, akika i hidžama primjeri su obnove rijetko prakticiranih oblika islamske prakse među Bošnjacima u doba prošlog političkog sistema.

Ranije je umra bila dio hadža i nije bila široko uobičavana među Bošnjacima, niti su poduzimane institucionalne organizacije takvog putovanja. Sve češći odlasci na umru posljednjih desetljeća pokazuju da veza vjernika sa svetim mjestima, ali i svjesnost potrebe odvajanja imetka nisu vezani isključivo za jedan period u godini. S druge strane, hidžama je pokazatelj razvoja preventivne svijesti o zdravlju.

Nakon što su hadž i umra zbog pandemije dvije godine bili obilježeni restrikcijama, posljednjih mjeseci primjetan je povećan interes u Bosni i Hercegovini i njenoj dijaspori za obavljanjem umre, tj. za putovanjem u Meku i Medinu. To je izuzetno radostan nagovještaj povratka Bošnjaka na hadž, koji će se ove godine, nadamo se, vratiti svojoj uobičajenoj atmosferi s obzirom na to da je ukinuta većina pandemijskih mjera u Meki i Medini.

Iako živimo u otežanim okolnostima globalnih kriza i poskupljenja, veliki interes za umrom pokazuje da duhovnost jača u kriznim periodima. Da je to tako, pokazuju skoro svakodnevni snimci i fotografije postavljeni po društvenim mrežama na kojima vjernici iz Bosne i Hercegovine, u doba historijskih pregovora i opće krize, uče dove za domovinu na brdu Uhud.

Osim Ureda za hadž i umru Islamske zajednice u BiH, umru organizira i niz domaćih turističkih agencija kao i agencija “Al-Kiram” iz Beča, specijalizirana za organizaciju hadža i umre za ljude iz gotovo cijele Evrope.

UKINUTA VEĆINA PANDEMIJSKIH MJERA

Početkom marta 2022. godine nadležne institucije Saudijske Arabije ukinule su većinu restriktivnih mjera uvedenih od početka pandemije, a koje se odnose na Meku i Medinu.

“Ukinute su dozvole za ulazak u harem Meke za dnevne namaze, kao i za posjetu i selam Poslaniku, a. s., u Medini. Među mjerama koje više nisu na snazi jeste i distance u safovima, kao i nošenje maski na otvorenom, dok su maske još obavezne u zatvorenim prostorima”, pojasnio je Dževad Hadžić, rukovodilac Ureda za hadž i umru Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Za nepuna tri mjeseca 2022. godine u organizaciji Islamske zajednice umru je obavilo 175 osoba. Ured za hadž i umru organizira i ramazansku umru od 4. do 11. aprila, što je posljednja umra u ovoj hidžretskoj godini.

Kada je riječ o ovogodišnjem hadžu, Ured još nije dobio zvanične informacije ni upute.

“Ovih dana bismo trebali saznati hoće li biti hadža za muslimane izvan Saudijske Arabije, kolika će biti kvota za muslimane iz Bosne i Hercegovine, hoće li biti nekih ograničenja, koje mjere treba poduzeti i koji će uvjeti biti postavljeni za ulazak u Saudijsku Arabiju i obavljanje hadža. Kada budemo dobili ove informacije, moći ćemo pristupiti operativnim poslovima na organizaciji ovogodišnjeg hadža”, izjavio je Hadžić za Preporod.info.

Vijesti, fotografije i videomaterijali vjernika s umre izazvali su u bosanskohercegovačkoj javnosti i dijaspori veliko zanimanje i pozitivne reakcije, potvrđujući da su sveta mjesta u Meki i Medini dio bošnjačke tradicije i identiteta.

KO SVE IDE NA UMRU?

Demografska struktura osoba koje odlaze na hadž mijenja se iz godine u godinu od kraja Agresije na Bosnu i Hercegovinu, odnosno među hadžijama je sve više mladih ljudi. To je, prije svega, rezultat pozitivne promjene percepcije hadža kod većeg broja vjernika. Ranije se hadž, uglavnom, vezao za zreliji period života, što je bila pogrešna praksa.

Kad je riječ o umri, uočljive su tri skupine vjernika koji mimo hadža posjećuju sveta mjesta u Saudijskoj Arabiji.

Prvi i najbrojniji su oni koji su već bili na hadžu, ali su imali veliku želju ponovo posjetiti Meku i Medinu. To su najčešće osobe srednje ili starije životne dobi. U drugoj su grupi više turisti, a manje praktični vjernici. Oni su posjetili većinu svjetskih turističkih destinacija, imaju novac i vrijeme te su se odlučili iskušati nešto drugačije. I ova grupa svrstava se u zreliju populaciju. Treću grupu čine oni koji još nisu bili na hadžu, ali su se prvo odlučili za umru iz više razloga. To je uglavnom omladina, odnosno mlađi bračni parovi i osobe koje su se vratile prakticiranju vjere. Ova grupa iz godine u godinu postaje sve brojnija i dominantnija.

Među onima koji idu na umru posljednjih godina sve je više osoba iz javnog života, iz kulture, medija, akademske zajednice, sporta i politike. Česti gosti Meke i Medine jesu i poznati svjetski sportaši, što u javnosti izaziva različite reakcije, nažalost, često i islamofobične.

Posljednjih godina svjedočimo praksi poklanjanja umre istaknutim osobama, odnosno zaslužnim pojedincima. Također, primjetna je i praksa pojedinih bračnih parova, koji su godinama iskušani neimanjem potomstva, da zajedno obave umru kao duhovno putovanje kroz koje žele ojačati svoj brak.

O vrijednosti umre postoji mnogo hadisa koji ističu značaj ovog ibadeta. Umra je zbog lakšeg obavljanja, niže cijene i više termina za putovanje pristupačnija za mnogo više vjernika nego sami hadž.