Postali smo zemlja staraca. Alarmantni podaci: Čak 350.000 ljudi ove bi godine moglo napustiti BiH

Alarmantni su novi podaci o broju ljudi koji su spremni napustiti Bosnu i Hercegovinu zbog teške ekonomske situacije, ali i zbog produbljavanja ekonomske krize. 

Naime, prema procjeni Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, masovni odlazak će se nastaviti, a ove godine je našu zemlju spremno napustiti oko 350 hiljada ljudi. 

Od ljubavi se ne živi

Ovo je za Raport potvrdio i Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, koji je dodao da je veliki broj faktora zbog kojih ljudi odlaze, ali da je svakako nezadovoljstvo kvalitetom života jedan od glavnih prokretača. 

“Vršili smo tokom prošle godine analizu. Tokom prvih 6 mjeseci prošle godine zemlju je napustilo 85 hiljada ljudi, a otprilike isti broj je bio i u drugom dijelu godine. Potvrdile su to i druge organizacije. Trenutne informacije koje dobivamo sa terena govore da će ove godine taj broj biti znatno već, odnosno da se radi o oko 350 hiljada ljudi”, kazao je Šatorović. 

Kaže da najviše odlaze kvalifikovani majstori zaposleni u oblasti građevinarstva, prerade i obrade metala, ali i saobraćaja. Također, povećanim intenzitetom odlazi prosvjetni radnici, a kako kaže, nastavlja se kontinuirani odlazak zdravstvenih radnika. 

“Ima tu više faktora zbog čega sve više ljudi odlazi. Nema nikakvog poboljšanja situacije, a činjenica je vlast boli briga. Nema niti na jednom od viših nivoa vlasti pomaka. Vidjeli ste i pokušaje smanjenja akciza, ukidanja PDV-a, ništa nije dobilo zeleno svjetlo. Potrošačka korpa je iz mjeseca u mjesec sve viša. Nemamo zakon o minimalnoj plati od 1.000 KM, jer vladi očigledno nije u interesu da to uradi. Onda se postavlja logično pitanje zašto bi ostali. Bez obzira na to kolika je ljubav prema domovini, od ljubavi se ne živi”, istaknuo je Šatorović.

Situacija je alarmantna

Pojašnjava da je veliki broj zemalja olakšao dobijanje radnih dozvola za građane BiH, što je znatno olakšalo proceduru.

“Najviše odlaze u Njemačku, Sloveniju, Austriju. Ni Hrvatska više nije toliko primamljiva jer su niske dnevnice”, istaknuo je Šatorović. 

Da je situacija sa iseljavanjem radne snage alarmantna i na najvećem nivou do sada, potvrdilo je i istraživanje Međunarodne organizacije za migracije (IOM) fokusirano na odlazak zdravstvenih radnika i stručnjaka u oblasti informaciono-komunikacijskih tehnologija.

Laura Lungaroti, šefica misije IOM-a u BiH i regionalna koordinatorica za zapadni Balkan kazala je da se trenutno zna da se iz BiH iselilo otprilike dva do dva i po miliona ljudi. 

“Od 2019. godine izdato je 56.000 vrsta radnih dozvola za državljane BiH”, kazala je ona.

Na ovu temu razgovarali smo i sa Amerom Osmićem, profesorom sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. On za Raport kaže da se odlazak iz BiH intenzivirao nakon što je pandemija na neki način dovedena pod kontrolu. 

“Trebamo kao društvo biti oprezni sa projekcijama u kojima se pominju cifre o odlasku iz BiH. Zbog nedostatka statistika, ne možemo dati precizne projekcije. Imamo želju za odlaskom i mogućnost odlaska kakve smo imali i prije korone. Taj trend ne jenjava. Podaci pokazuju da je želja za odlaskom u posljednjih nekoliko mjeseci značajno intenzivirana, međutim, pored želje mladi i konkretiziraju proces. Nadam se iskreno da ćemo po planu provesti popis stanovništva 2023. godine. Onda ćemo jasno znati koliko je ljudi otišlo”, kazao je Osmić.

Ipak, upozorava kako je BiH već postala zemlja staraca. 

“Mi jesmo zemlja u kojoj nema dovoljan broj stanovništva koje je u fertilnom periodu i može planirati stvaranje porodice, reprodukciju stanovništva. Prosječna starost je 39 godina, prema posljednjem popisu. Druga dimenzija koja sve ovo potvrđuje je značajno veći mortalitet od natalitea i to skoro na području cijele BiH”, zaključio je Osmić za Raport.