Ukidanje viznog režima uzmeđu Kosova i BiH: Ko je ključni faktor blokade

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani prije neki dan izjavila je kako je razgovarala sa članovima Predsedništva Bosne i Hercegovine BIH Šefikom Džaferovićem i Željkom Komšićem o mogućnostima ukidanja viznog režima između dvije zemlje.

Ona je odgovarajući na pitanja novinara 4. aprila rekla da bi moglo doći do potpisivanja sporazuma da građani Kosova na teritoriju Bih ulaze s ličnim kartama, i obrnuto kako građani ne bi plaćali “cijenu nepriznavanja kosovske nezavisnosti”.

Osmani je istakla da Kosovo sa Srbijom ima sporazum o slobodi kretanja uz lične karte, te da ne postoji ni jedan razlog da se takav sporazum ne postigne i sa BiH.

Bosna i Hercegovina, jedina zemlja u regionu koja ne priznaje nezavisnost Kosova, osim Srbije, priznaje pasoš Republike Kosovo kao važeći dokument. No, građanima Kosova za ulazak u Bosnu i Hercegovinu potrebna je viza.

Također, Kosovo je 2014. godine BiH uvelo recipročne mjere na vizni režim.

Za ulazak na teritoriju Kosova bh. građani vizu mogu pribaviti u ambasadama Kosova u Tirani i Zagrebu. Nakon podnošenja zahtjeva, podnosilac uplaćuje 40 eura, a na odgovor se čeka 15 dana.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH za Faktor su rekli kako nisu uključeni u razgovore koje je spomenulo predjsednica Kosova. No, naglasili su da se u okviru Berlinskog procesa za Zapadni Balkan i u organizaciji Vijeća za regionalnu saradnju (Regional Cooperation Council – RCC), odvijaju pregovori predstavnika pet država Zapadnog Balkana (BiH, Srbija, S. Makedonija, Crna Gora, Albanija) i Kosova na zaključenju dva sporazuma kojima bi se osigurala sloboda kretanja državljana zemalja Zapadnog Balkana kao i državljana trećih zemalja u regiji Zapadnog Balkana.

– Radi se o Sporazumu o slobodi kretanja i boravka na Zapadnom Balkanu sa osobnom iskaznicom i Sporazumu o slobodi kretanja državljana drugih zemalja na Zapadnom Balkanu – kazali su iz Ministarstva.

Dodali su da su aktivnosti pokrenute na osnovu Deklaracije lidera država Zapadnog Balkana, koju su isti potpisali na Summitu u Sofiji, u okviru Berlinskog procesa, 2020. godine.

– Riječ je o regionalnim sporazumima država Zapadnog Balkana čiji učesnik je i Bosna i Hercegovina. Pregovori oko usuglašavanja teksta ovih sporazuma se odvijaju unutar radne grupe u kojoj učestvuju predstavnici ministarstava vanjskih poslova država regije – naveli su iz Ministarstva.

Pored značaja slobodnog kretanja stanovništva, ni ekonomski učinak između ove dvije države nije zanemarljiv.

U 2021 godini obim spoljnotrgovinske razmjene između BiH i Kosova iznosio je 134.170.219 KM. Na tržište Kosova izvezeno je robe u vrijednosti od 110.701.248 KM, a uvezeno je 23.468.971 KM, gdje je ostvaren suficit u robnoj razmjeni od 87.232.277 KM, podaci su Vanjskotrgovinske komore BiH.

– Ukidanjem taksi od strane kosovske vlade u februaru 2020. godine došlo je do obnavljanja ugovora koje su naši izvoznici imali prije uvođenja taksi, tako da imamo komparativne prednosti, a to su blizina tržišta i jeftiniji transportni troškovi – navode iz VTK-a.

Napomenuli su da je tokom 2022. godine nastavljena robna razmjena sa Kosovom, tako da je za dva mjeseca ove godine izvezeno robe u vrijednosti 16.254.118 KM, a uvezeno 2.788.400 KM.

Adil Kulenović, predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, na čijim se sesijama često diskutuje o ovom pitanju, navodi kako bi svi bili izuzetno sretni ukoliko bi se ta mogućnost na kraju i ostvarila.

– Međutim, koliko je meni poznato sve je ipak blokirano od strane jednog člana Predsjedništva, odnosno, jedne političke opcije. Za sada, nažalost, ne vidim, izuzev produktivnog i dobronamjernog postupka Kosova, da se sa naše strane u ovom trenutku to može realizirati zbog ukupnih blokada na rad državnih institucija – rekao je Kulenović.

Milorad Dodik, ističe Kulenović, ključni je faktor koji onemogućava uspostavljanje normalnih odnosa.

– I pored svih standarda internacionalnog prava pokazuje kako za njega norme i vladavina prava i zakona ne znače ništa. To je ogromna šteta za normalnu komunikaciju između građana ove dvije države, a posebno i za naše privrednike koji su u drugim vremenima imali itekako bliske i korisne poslovne saradnje. To se odnosi i na kulturne i obrazovne veze – navodi on i dodaje:

– Mi smo na sesijama stalno isticali zahtjev. No, taj zahtjev zaista u ovom slučaju nije zahtjev koji sprječava bilo ko drugi nego “velikosrpska” politika označena sa praktičnim postupcima Milorada Dodika i njegove svite.

Kulenović navodi dodaje kako držanje BiH u faktičkoj izolaciji sa Kosovom jeste nešto što u najmanju ruku predstavlja posljednji izraz osionosti i prema BiH i prema Kosovu.