Muzurović: Za neke lijekove izdvajamo ogroman novac, a nisu efikasni

Kaže to Gordan Muzurović, predsjednik Udruženja oboljelih od multiple skleroze u Kantonu Sarajevo i predstavnik mreže pacijenata “Pravo na lijek u Federacije BiH”, u povodu skupa koji bi krajem ovog mjeseca u Sarajevu trebao okupiti zdravstvena udruženja sa područja cijele FBiH, a sve u cilju jačanja integriteta u procesu kreiranja listi lijekova u našoj zemlji.

Uključiti i pacijente u donošenje odluka

– Imamo puno upravnih odbora, tijela i komisija koji odlučuju o određenim stvarima, a da pritom u svom sastavu nemaju nijednog pacijenta kojih se to ustvari najviše i tiče. Naravno, da je potrebno napraviti jednu kvalitetnu obradu i okvir da pacijent ne treba i neće ulaziti u stručni dio, tu esnafsku priču medicine i farmacije, ali zbog određenih propusta i nedostataka u metodologiji samog odnosa prema pacijentu i kreiranju listi lijekova smatramo da pacijent treba biti prisutan, barem kao korektivni faktor, prilikom donošenja odluka – navodi Muzurović.

Stav svih onih koji su u mreži pacijenata je “da medicina, farmacija i pacijent trebaju biti jedno tijelo na istom zadatku, svako sa svojom tačno određenom ulogom”.

– Tom triju, koji bi se sutra trebao zvati kvalitetan zdravstveni sistem, nedostaje i četvrti stubac, a to je država i njene institucije koje donose odluke i rade na svim stvarima koje se tiču pacijenta. Bilo bi dobro da kvalifikovani pacijenti, koji razumiju problematiku, budu barem blizu kada se donose odluke koje se njih direktno tiču. Puno toga mogu doprinijeti uključivanje, prije svega svojim iskustvom sa bolešću. Navešću primjer: trenutno imamo takvu situaciju da se za neke lijekove i preparate izdvajaju ogromne sume novca, a oni ne pokazuju svoju efikasnost na pravi način, za razliku od nekih razvijenih zemalja u kojima je pacijentima na raspolaganju kvalitetna etablirana terapija. Često možemo čuti kako u državi fali novca kako bi sistem bio bolji. Evo mi se zalažemo za tezu koju čak možemo i dokazati – da novca ima, samo je pitanje njegove kvalitetne raspodjele – objašnjava Muzurović.

Prema njegovim riječima, “priča o zdravstvenom sistemu i pacijentu ne smije dolaziti samo iz okvira osobe koja je bolesna”.

– Zašto? Zato što postoje bolesti za koje niko od nas nije kriv što ih ima. To nam govori da smo ustvari svi mi potencijalno pacijenti. Upravo zato se mjerljivost ove priče može svrstati u civilizacijski odgovor kvaliteta svakog društva u odnosu prema ugroženim kategorijama. Danas se tiče nekoga drugog, a sutra može i onoga koji donosi odluke. Ulaganje u zdravstvo, ako bolje razmislimo, i ne bi se trebalo smatrati ulaganjem jer su glavni potencijali svakog društva – ljudi koji i u svojoj bolesti, ako im se omogući bolji tretman i terapija, postaju dio rješenja, a ne dio problema. Time postaju članovi društva koji doprinose, a ne oni koji su na njegovom teretu – ističe Muzurović.

Budžet nije loš, ali se ne implementira

Kada je riječ o listi lijekova u Federaciji BiH, kaže “kako je uvijek problem u novcu”.

– Sa kvalitetnim budžetom dolazi se do kvalitetne liste lijekova. No mi svjedočimo apsurdnoj situaciji da doneseni budžet uopće nije loš ako bi se implementirao. No iz nekih čudnih razloga on se ne implementira u mjeri u kojoj je donesen. U takvoj situaciji pacijent treba dobiti odgovor – zbog čega je to tako? Šta se po tom pitanju dešava u određenim krugovima, pacijenti nemaju odgovor. Mislim da bi njihovim uključivanjem i u ovaj segment, sve bilo puno transparentnije – naglašava Muzurović.

Osvrnuo se i na činjenicu da su u nekim kantonima trenutno liste lijekova kvalitetnije u odnosu na druge sredine.

– Ni u jednom kantonu liste lijekova nisu onakve kakve bi trebale biti. Rekao bi da postoje sredine u kojima su pacijenti manje nezadovoljni od drugih. Možda Kanton Sarajevo ima najmanje lošu situaciju zbog samog položaja glavnog grada, mnogobrojnosti stanovništva i koncentracije kliničkog i drugih centara, ali daleko od toga da su pacijenti u KS zadovoljni listom lijekova. Mislim da kvalitetan budžet i uključivanje pacijenata u donošenje odluka mogu napraviti određeni boljitak – zaključio je Muzurović.