Ukrajinska kriza zasad bez utjecaja na strana ulaganja u BiH

Rat u Ukrajini je pogodio gotovo cijelu svjetsku ekonomiju. Posljedice su devastirajuće. Trpi ih i Bosna i Hercegovina. Provjeravamo u kojoj se mjeri sve to odrazilo na investicije.

Posljedice ruske invazije odavno su primjetne, a naša zemlja nije izuzetak. Naprotiv. Otežan je uvoz i izvoz, posebno jer smo etiketirani i kao potencijalno tlo za prelivanje sukoba. No zasad, čini se, investicije ne trpe.

“Još nismo imali najave da bi neki postojeći strani investitor koji je u BiH zbog ove krize zatvorio svoje poslovanje ili premjestio svoje poslovanje”, istakao je direktor Vijeća stranih investicija Branimir Muidža.

“Nemamo nikakve informacije da je ukrajinska kriza imala bilo kakav utjecaj na strana ulaganja u BiH. Šta će biti u narednom periodu ostaje da se vidi”, kazala je Jasmina Dževlan, PR menadžer FIPA-e.

Ono što se vidi jeste da je Rusija na 9. mjestu na listi zemlja koje najviše ulažu u BiH. A čak druga u Republici Srpskoj. 600 miliona ulaganja do sada. Od čega je skoro cjelokupan iznos registrovan u Republici Srpskoj. No veliki je broj ruskih investicija koje su stigle do dugova, stečaja ili promjene vlasničke strukture. Upućeni tvrde da je od tih investicija vrlo malo krajnje dobiti za građane.

“U svakom slučaju vrlo su minimalne investicije, mislim da je to prije pitanje političkog utiska građana da Vlada RS-a vrlo dobro stoji s ruskom vladom”, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović.

Ni blizu ruskom iznosu su investicije iz Ukrajine u našoj zemlji. Skromnih milion KM. Među prvih pet ulagača u našu zemlju i dalje su evropske zemlje, s vodećom Austrijom. Prema podacima Centralne banke BiH, naša zemlja u 2021. godini bilježi povećanje direktnih stranih ulaganja od 65 posto u odnosu na 2020. No brojke ne govore sve.

“Centralna banka ne objavljuje strukturu takvih ulaganja, pa mi sad ne znamo da li se radi o nekim novim ulaganjima ili se odnosi na reinvestiranu dobit već postojećih ulagača, otprilike se procjenjuje da je od ukupne razine stranih direktnih ulaganja 65 do 75 posto se odnosi na postojeće ulagače”, pojašnjava Muidža.

Što bi značilo da se BiH ne pomiče mnogo sa začelja ekonomskih pokazatelja. I nismo tu zbog ukrajinske krize već naše, političke i administrativne. Osim destabilizirajuće politike, nove investitore i dalje najviše odbija birokratski aparat. Višemjesečno hodanje od šaltera do šaltera, koje se najčešće završi pitanjem, a gdje vam je pečat?