Prva članica EU koja je ‘zabranila‘ ruski plin: “Ako možemo mi, mogu i drugi!”

Predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda na Twitteru je objavio da od ovoga mjeseca ta zemlja više neće uvoziti ruski plin.

“Prije mnogo godina moja je zemlja donijela odluke koje nam danas omogućuju da bezbolno prekinemo energetske veze s agresorom”, napisao je Nauseda, dodajući da bi druge europske zemlje trebale slijediti primjer Litve.

“Ako mi to možemo učiniti, onda može i ostatak Europe”, naveo je Nauseda.

“Tražeći punu energetsku nezavisnost od ruskog plina, kao odgovor na rusku energetsku ucjenu u Europi i rat u Ukrajini, Litvanija je potpuno prekinula s nabavkom ruskog plina – plinski transportni sustav Litvanije od početka ovog mjeseca radi bez uvoza ruskog plina”, objavljeno je na internetskim stranicama tamošnjeg Ministarstva energetike, piše Jutarnji.

To, kako se navodi, potvrđuju i podaci litvanskog operatera plinskog transportnog sustava Amber Grid, koji pokazuju da je 2. aprila uvoz ruskog plina za potrebe Litvanije preko litvansko-bjeloruske konekcije bio jednak nuli. Sve potrebe za plinom Litvanija zadovoljava putem terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Klaipedi, navodi se.

Ministar energetike Dainius Kreivis kaže da je ovo prekretnica u historiji energetske nezavisnosti Litvanije.

“Mi smo prva zemlja EU među zemljama koje opskrbljuje Gazprom koja je stekla neovisnost o isporuci ruskog plina, a to je rezultat višegodišnje koherentne energetske politike i pravovremenih infrastrukturnih odluka”, rekao je ministar.

U takvim okolnostima, ruski zahtjev za plaćanjem plina u rubljama također je bespredmetan jer Litvanija više ne naručuje ruski plin i više ga ne planira plaćati. Kao odgovor, ruska kompanija za opskrbu plinom Gazprom obavijestila je Amber Grid da više ne želi slati plin iz Rusije preko litvansko-bjeloruske veze.

Još ranije je SAD zabranio uvoz nafte i plina iz Rusije, dok je premijer Velike Britanije Boris Johnson rekao da, iako je zabrana ruskih fosilnih goriva “vrlo izgledna”, to se treba odvijati postepeno, a ne naglo i odmah, što je stajalište i nekih članica Europske unije.

Neslaganja u EU i sankcije Rusiji

U Europskoj uniji postoji neslaganje među članicama u vezi tog poteza. Od najutjecajnijih članica, zabrani uvoza ruskog plina posebno se protivi Njemačka, čije potrebe za tim energentom uvelike ovise o ruskim isporukama te Berlin strahuje od velike krize u zemlji i Europi uopće u slučaju zabrane uvoza tog energenta iz Rusije.

No, čelnici Europske unije su na nedavnom summitu u Bruxellesu raspravljali upravo o energetici. Na stolu su bili brojni prijedlozi i ideje, a cilj je izvršiti što jači udar na Rusiju kako ne bi zaradu od plina i nafte koristila za ratnu mašineriju u Ukrajini. No, pri tome također i osigurati da šteta po EU bude što manja.

Istovremeno, od velikih svjetskih zemalja s uvozom ruskog plina, bez obzira na invaziju na Ukrajinu, problema nemaju Kina i Indija, koje nastavljaju s uvozom tog energenta iz Rusije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da je potpisao uredbu prema kojoj kupci iz “neprijateljskih” zemalja ruski plin od početka aprila moraju plaćati u rubljima, preko posredničke banke u Rusiji.

Europske kompanije ne bi trebale udovoljiti ruskom zahtjevu da plin plaćaju u rubljima jer je to u suprotnosti s potpisanim ugovorima, rekao je, pak, u petak glasnogovornik Europske komisije.

Komisija ističe “da se potpisani ugovori moraju poštovati i da u 97 posto ugovora o nabavi plina stoji da se plaća u dolarima i eurima te da te tvrtke ne bi trebale pristati na ruske zahtjeve”. Agencije Reuters u svojoj je analizi ocijenila da bi i Europa i Rusija bile na teškom gubitku ako Rusija ispuni prijetnju prekida isporuke plina zemljama koje smatra “neprijateljskim”, osim ako ne plate u rubljima.