Hoće li vojni gubici Rusije i efekti sankcija zaustaviti rat u Ukrajini

Zbog značajnijih gubitaka, koji se procjenjuju na više od 15.000 pripadnika, ali i u borbenoj tehnici, te zbog dolaska toplijih dana i raskvašenog terena, analitičari očekuju da rat u Ukrajini veoma brzo, barem privremeno, bude zaustavljen. 

Analitičar Nedžad Ahatović kaže da ruska agresija traje duže od mjesec dana i njena ofanzivna moć je pri kraju.

Oko Kijeva je svega oko 70.000 ruskih vojnika

– Bez ozbiljne pauze na ratištu i dovlačenja pojačanja i nove tehnike, teško da bi se operacija mogla nastaviti u pravcu u kojem to Putin želi. S ovim kapacitetima koji su trenutno na ratištu maksimalno se može očekivati zauzimanje Mariupolja i opkoljavanje Kijeva, koje bi zahtjevalo jako puno ljudstva i materijalno tehničkih – sredstava, a oko Kijeva je svega oko 70.000 ruskih vojnika – kaže Ahatović.

S druge strane, broj ukrajinskih teritorijalaca i dobrovoljaca u stalnom je rastu. Ukrajina nema problema sa komandovanjem, njeni položaji su utvrđeni, kratki i žestoki napadi na poznatom terenu donose rezultate, pa Rusiji neće pomoći ni plaćenici iz Sirije, Libije i grupe Wagner koji su već identificirani.

– Vojni je rezon da se zaustavi operacija, da se odmore snage, zamijene ešaloni, a sve to da se prikrije pregovorima. Ili da sve bude zaustavljeno. Puno toga zavisi od pada Mariupolja, jer Putinu je potrebna jedna velika pobjeda s kojom bi zaustavio ovaj cirkus. U rat može ući i Bjelorusija, ali to povlači i odgovor NATO-a. Hoće li uvesti zonu zabrane letova, lako se može desiti da pojača pritisak sa teritorije zemalja koje nisu članice NATO-a ili da pojača svoje vojno prisustvo na Zapadnom Balkanu. Tempo gubitaka bjeloruske ne bi bio ništa manji od onog kojeg ima ruska vojska, s tim što Bjelorusija ima mnogo manje logističke kapacitete i s ovim tempom uništavanja vojske i opreme kompletna njihova vojska može izdržati 10 do 15 dana – ističe Ahatović.

Sankcije Jugoslaviji

Raste i ekonomski pritisak na Rusiju, ali analitičar Igor Gavran kaže da ne treba vjerovati medijskoj iluziji da je cijeli svijet izolirao Moskvu, jer velike ekonomije poput Kine, Turske, Indije, Brazila i drugih, još uvijek posluju s tom državom. Još nije jasno jesu li trenutne nestašice dokaz blokade u snabdjevanju ili privremena destabilizacija u kombinaciji s paničnom kupovinom i stvaranjem zaliha.

– Sjećamo se koliko su dugo trajale sankcije bivšoj SR Jugoslaviji, koja je imala daleko manju ekonomiju i potpunu izolaciju, pa sankcije nisu zaustavile rat. Nisam optimista da će se to desiti u Ukrajini – kaže Gavran.

On pojašnjava da Rusija izvozi naftu i plin i time osigurava priliv novca i kupovinu robe koju sama ne proizvodi, te rublju održava “u životu”. Zato njena ekonomija neće propasti preko noći.

– Sad vidimo poremećaje na tržištu izazvane uvođenjem sankcija i poteškoće koje su neminovne dok se ekonomija ne prilagodi. Sigurno je da će sankcije imati teške posljedice za rusku ekonomiju, ali će tek dugoročno biti moguće sagledati koliko se ruska ekonomija može prilagoditi novim uslovima i ublažiti negativne, a iskoristiti pozitivne efekte ili će doći do njenog kolapsa. Kad bi zaista ruska ekonomija bila potpuno izolovana od svijeta, naravno da bi kolaps bio neminovan – ističe Gavran.

Zato se do mira u Ukrajini što prije mora doći pregovorima, jer sankcije su prespore a vojna intervencija nije realna.