Ustavni sud BiH zaprimio 4.557 predmeta u 2021. godini, a u istom periodu riješio 4.281 predmet

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u toku 2021. godine zaprimio ukupno 4.557 predmeta, od čega se 19 odnosilo na ocjenu ustavnosti, a ostatak na apelacije, te je u istom periodu riješio 4.281 predmet.

Predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić danas je na pres-konferenciji, referirajući se na pokazatelje iz Izvještaja o radu za 2021. godinu kazao kako je udio tzv. “U”-predmeta (predmeta za ocjenu ustavnosti), koji su pravno-političkog karaktera, veoma mali.

Iako se radi o predmetima koji bi trebali biti primarna zadaća ovog suda, podaci svjedoče o tome da je u posljednjih pet godina godišnje u prosjeku zaprimljeno 16,2 takvih predmeta u Ustavnom sudu BiH, iz čega proistječe da se više od 99 posto predmeta odnosi na apelacije fizičkih i pravnih osoba.

Tadić u tom kontekstu navodi kako je Ustav BiH veoma restriktivan u pogledu ovlašetnih subjekata koji mogu pokrenuti pitanje ustavnih sporova, odnosno ocjene ustavnosti.

Nadalje, podsjeća kako je tokom prošle godine Ustavni sud održao ukupno 24 sjednice, od čega pet plenarnih na kojima je riješeno 12, a razmatrano 13 U-predmeta, dok se ostatak odnosi na sjednice Velikog i Malog vijeća.

Predsjednik Ustavnog suda BiH podsjetio je, također, na meritum riješenih predmeta za ocjenu ustavnosti i određene metodološke aspekte, te na činjenicu da ovaj sud nema mogućnosti po službenoj dužnosti pokrenuti pitanje ustavnosti, nego da to mora učiniti neko od ovlaštenih subjekata.

U pogledu prirode predmeta koje Ustavni sud zaprima, podaci za posljednjih pet godina govore o tome da je udio predmeta u kojima je meritorno odlučeno svega 30 posto, a da se čak 70 posto odnosi na odbačene, odnosno obustavom riješene predmete.

Tako je od ukupno 27.943 predmeta, koliko je Ustavni sud BiH riješio od 1. januara 2017. do 31. decembra 2021. godine, meritorno odlučeno u 8.478, dok je odbačajem ili obustavom riješeno 19.451 predmet.

Po Tadićevim riječima, najveći postotak, oko 70 posto u riješenim predmetima odnosi se na povredu razumnog roka, dok se svega tri do četiri posto odnosi na povrede ljudskih prava.

Jedan od problema koji karakterizira aktuelno stanje jeste i pitanje (ne)izvršenja odluka, a što se najčešće tiče prava iz domena radnih odnosa, poput zaostalih potraživanja, koja nije moguće izmiriti zbog neblagovremenog osiguranja budžetskih sredstava za tu svrhu.

Osim toga, neizvršenje presuda karakterizira i imovinski segment, a u vezi s Odlukom Ustavnog suda BiH U-15/11 kojom je Federaciji BiH naređeno da riješi pitanje “vojnih stanova”.

Predsjednik Ustavnog suda BiH napominje kako ovaj sud funkcionira na temelju privremene odluke o finansiranju te da jedva pokriva tekuće poslovanje, bez sredstava za zanavljanje IT resursa, odnosno unapređenja na planu elektronskog upravljanja predmetima.

Odgovarajući na novinarske upite, konkretno u vezi sa velikim procentom odbačenih predmeta, potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman je kazao da se radi uglavnom o formalnim aspektima zbog kojih se apelacija odbacije (prekoračenje roka, neiscrpljivanje pravnih lijekova, neovlašteni podnositelj, nedopunjena ili nedostavljena dokumentacija…).

Usto, često se radi o ‘očigledno neosnovanim’ apelacijama, što proistječe iz samih njenih navoda, te činjenice da u BiH egzistiraju četiri pravna sistema (državni, entitetski i Brčko distrikt BiH), a da nema Vrhovnog suda na nivou BiH.

Na upit u vezi s predmetom koji se odnosi na “Buk Bijelu”, odnosno na Zakon o koncesijama, Tadić je podsjetio da je taj predmet u nekoliko navrata bio na sjednici, ali da nije okončan, “jer Zajednička komisija za koncesije koja je trebala postupiti po naredbi Suda nije to učinila, a nije istekao rok od šest mjeseci koji je u međuvremenu odobren”.

Komentirajući upit u vezi sa slijedom odluka koje je Ustavni sud donio, a tiču se nadležnosti BiH i njenih entiteta u pogledu vlasničkih prava i statusa javne svojine, Tadić je kazao kako se čini da se odluke Suda pravilno ne isčitavaju.

Dodao je kako Ustavni sud nije rekao da entiteti ne mogu biti vlasnici, odnosno da vlasnik mora biti isključivo BiH.

– Ustavni sud je u svojim odlukama problematizirao određena pitanja koja se tiču vlasništva i rekao da to treba urediti na razini države jednim okvirnim zakonom – pojasnio je Tadić, istaknuvši kako sukcesori za bivšu SFRJ nisu FBiH i RS, nego država.

Referirajući se na isti upit, potpredsjednik Ustavnog suda BiH Miodrag Simović je naveo kako se očigledno misli na odluke u predmetu koji se tiče šuma i poljoprivrednog zemljišta, te da se ovo pitanje na određeni način dotiče i predmeta koji se odnosi na projekt izgradnje hidroelektrana na rijeci Drini u blizini Foče.

Kazao je kako se pri razmatranju spomenutih predmeta Ustavni sud nije bavio pitanjem, niti to iz odluka proistječe – čija je to svojina, nego da je suština odluke da se u Parlamentarnoj skupštini BiH okvirnim zakonom uredi spomenuto pitanje, a ne da se primjenjuju neki stari zakoni.

– Naša poruka je da se pitanje osnovnih svojnsko-pravnih odnosa, odnosno pitanje svojine riješi u PSBiH – naveo je Simović.

Isto pitanje je prokomentirao i potpredsjednik Ćeman, naglašavajući kako treba akte čitati i suštinski razumjeti.

– Suštinski aspekt jeste da prema važećem Ustavu, međunarodnim dokumentima koji se primjenjuju i Sporazumom o sukcesiji, država BiH je sukcesor i ona može biti i jeste vlasnik. U kojoj mjeri i u kojem obimu će ostati vlasnik imovine koju je sukcesijom ili na drugi način dobila, to je stvar koju treba urediti na državnom nivou – precizirao je Ćeman.

Potcrtao je kako se ne može apriori isključiti pravo države da bude vlasnik, kao što se ne može isključiti pravo nižih nivoa i administrativnih jedinica u mjeri u kojoj se to zakonom utvrdi.

Zaključio je kako se radi o primarno stručno i ustavno pravnom pitanju, te da bi uz takav pristup već imali usvojen okvirni zakon.

Čelnici Ustavnog suda otvorili su i brojna druga pitanja, uključujući i pitanje (ne)izvršavanja presuda ovog suda, podsjećajući kako su one konačne i obavezujuće, a da je njihovo neprovođenje – krivično djelo.

Prije početka pres-konferencije predstavnicima medija je prezentirano funkcioniranje nove web-stranice Ustavnog suda BiH.