Zašto se javlja glavobolja i kada je potrebno potražiti pomoć ljekara

Glavobolje se najčešće javljaju kao reakcija na neku stresnu situaciju, nekada mogu biti praćene veoma jakim bolovima ili biti posljedica tumora ili infekcije. Glavobolja koja zahvata samo jedu stranu glave može biti posljedica migrene, klaster glavobolje, vaskulitisa.

Određuje se kao bol u predjelu glave, lica, gornjeg dijela vrata i uglavnom je posljedica stresa. Stanje se liječi odmorom i lijekovima protiv bolova. 

U slučaju jakih i dugotrajnih bolova, posebno ako je glavobolja iznenadna, praćenja slabošću jednog dijela tijela, pomućenim vidom, mučnom i konfuzijom potrebno je, što prije, zatražiti stručnu pomoć.

Primarne i sekundarne glavobolje

Smatra se da skoro 50 posto odraslih osoba savremenog svijeta pati od glavobolje. U nekim slučajevima bolovi su blagi i prestaju poslije primjene nekog sredstva iz kućne apoteke, ipak glavobolje mogu biti i stanje koje zahtjeva medicinsku njegu. Glavobolje se određuju kao sekundarne i primarne. 

Kod primarne glavobolje bol je jedini simptom. Sekundarne glavobolje su posljedica neke bolesti, kao što su šlog, tumor na mozgu, infekcija.

Migrena

Glavobolja na jednoj strani glave često je posljedica migrene praćene umjerenim ili veoma jakim bolovima. Migrenska glavobolja može da pulsira i sa s jačim sipmtomima bola na jednoj strani glave. 

Bolovi oko oka ili sljepoočnice, koji se često šire, neki su od simptoma migrene, koja može biti praćena i promjenama vida, mučninom i povraćanjem, vrtoglavicom, ekstremnom osjetljivošću na zvuk, svjetlost, dodir ili miris. Pacijenti se žale i na utrnulost lica i ekstremiteta.

• Pacijenti se žale i na utrnulost lica i ekstremiteta Foto: Ilustracija

Rijetka vrsta migrene je hemiplegična migrena, koja, također, može izazvati slabost u udovima i lica na jednoj strani tijela. Epizode migrene obično traju 4 do 72 sata. Pacijenti često leže u zamračenoj sobi, dok simptomi bola ne prođu. Nije do kraja jasno šta uzrokuje migrenu, ali smatra se da genetski faktori i okruženje imaju bitnu ulogu.

Migrena je i posljedica stresa, hormonskih promjena, javlja se i poslije konzumiranja određene vrste namirnica, na primjer alkohola, sira ili čokolade. 

Migrena može i da nastane poslije predugog sna ili nesanice, nekih svjetlosnih efekata. Određeni mirisi, neki parfemi, na primjer, mogu da izazovu migrenu.

Klaster glavobolja

Ova vrsta glavobolje praćena je veoma jakim bolom na jednoj strani glave. Osjećaj bola je nekada tako jak, pacijenti kažu da imaju osjećaj da ih „nešto bode ili peče“. Ova vrsta glavobolje je mnogo rjeđa u odnosu na klasičnu migrenu.

 Bolovi se javljaju u epizodama i traju 4 do 12 sedmiva, onda prestaju, nekada čak i na nekoliko godina. Često pogađaju svaki put samo jednu stranu glave. Pacijenti se žale na bolove iza jednog oka, ili sljepoočnice.

Bolovi se najčešće javljaju tokom noći, često poslije jednog do dva sata, nakon odlaska na spavanje i dosežu vrhunac poslije 5 do 10 minuta. Jak bol traje i 30 do 60 minuta. Manje intenzivan bol može se nastaviti i tokom sljedeća tri sata.

Pacijentima je nos zapušen ili curi, kapak na jednom oku je spušten, oči suze i crvene su, lice se znoji. Nije poznat tačan uzrok klaster glavobolje smatra se da ovaj oblik glavobolje potiče iz hipotalamusa. 

Klaster glavobolje često se javljaju u isto vrijeme svakog dana. Mogu biti češće u proljeće ili jesen. Stanje se zapaža kod osoba starih od 20 do 50 godina. Migrena je češća kod žena, a klaster glavobolja kod muškaraca.

Cervikogene glavobolje

Ove vrste glavobolja često su posljedica povrede vrata, artritisa ili drugih promjena na kičmi. Umjeren do jak bol koji počinje u vratu, pa se širi na jedan dio glave, obilježje je ovog stanja. Vrat je često ukočen, pokreti su ograničeni, bol se javlja u predjelu očiju, vrata, ramena, ruku. Stanje je praćeno nejasnim vidom, osjetljivošću na svjetlost i zvuke.

Injekcije steroida i nesteroidni antiinflamatorni lijekovi, kao što je ibuprofen mogu umanjiti bolove, koji se uz liječenje povuku najčešće poslije tri mjeseca, s tim da je moguće da se stanje ponovi.

Vaskulitis i glavobolja

Vaskulitis je hronična upala zidova krvnih sudova. Postoji više različitih oblika vaskulitisa. Uobičajeni tip vaskulitisa je arteritis džinovski ćelija, koji se, također, naziva temporalni arteritis. Stanje utuče na krvne sudove glave i obično se javlja kod starijih od 50 godina.

• Bol se nekada javlja kao iz „vedra neba“ Foto: Ilustracija

Vaskulitis može izazvati jaku glavobolju često bez jasnog uzroka. Bol se nekada javlja kao iz „vedra neba“ traje jedan do pet minuta. Stanje je praćeno često klasičnim simptomima glavobolje, iznenadnim gubitkom vida, osjetnim bolom na jednom dijelu glave ili iza uha, bol se javlja i pri žvakanju. Svako ko ima ove simptome mora se liječiti, jer u najtežim slučajevima može doći do trajnog gubitka vida.

Moždana aneurizma

Aneurizma mozga određuje se kao abnormalno proširenje krvnih sudova. Aneurizma je slaba tačka u jednoj od arterija mozga, krvnih sudova koji prenose kiseonik. Krv pritiska slabo mjesto i tjera ga da popusti, slično kao baštensko crijevo, koje se ispupči na istanjenom mjestu.

Stanje često ne izaziva simptome, osim ako ne dođe do pucanja aneurizme, usljed čega može doći do životno opasnog krvarenja. Pacijenti se žale na zamućen vid, bol i ukočenost vrata, mučninu, povraćanje. Prisutna je osjetljivost na svjetlost, bolesnik je konfuzan, mogući su i epileptični napadi.

Kada posjetiti doktora?

Glavobolja je često posljedica stresa, ali nekada i ozbiljne bolesti. Ukoliko su glavobolje učestale bilo bi dobro da se posavjetujete sa stručnjakom. 

Posebno je bitno zatražiti pomoć ako se ozbiljne glavobolje prvi put jave, kod starijih od 50 godina, ako se stanje pogoršava i utiče na mentalne funkcije i ličnost čovjeka.

Treba znati da su glavobolje često posljedica, na primjer, udarca u glavu. Posebno je bitno obratiti pažnju na iznenadnu glavobolju, jer ona može biti posljedica šloga ili pucanja aneurizme.

Liječenje

Stanje se kod velikog broja osoba regulira poslije upotrebe lijekova protiv bolova i odmora. Glavobolje su najčešće kod zdravih osoba posljedica stresa. Redovan san i izbjegavanje „okidača“ glavobolje, na primjer nekih namirnica, mogu spriječiti pojavu bolnih stanja. Stanje se liječi najčešće blagim medikamentima za ublažavanje bolova.