Hoće li 271.000 stanovnika BiH biti izbrisano?

Tri mjeseca prije objavljivanja prvih službenih podataka, sumnje u tačnost rezultata popisa stanovništva u BiH sve su glasnije

Bar za sada, najglasniji je Glavni odbor SDA koji je javno ukazao na pokušaje krivotvorenja podataka iz popisnica uz upozorenje Agenciji za statistiku BiH da “mora postupati u skladu sa zakonskim propisima i poštivati izjašnjavanje popisanih građana o njihovom prebivalištu”. Popis je, nakon pune 22 godine, održan u listopadu 2013. godine.

Uvođenje novih pravila

SDA je otišao i korak dalje od pukog upozorenja i najavio da neće priznati rezultate.

Ako se postupi suprotno i krivotvore rezultati popisa u cilju umjetnog umanjivanja postotka bošnjačkog stanovništva, posebno u Republici Srpskoj, SDA neće priznati rezultate jer bi to bio dovršetak etničkog čišćenja, ovog puta olovkom.

Iz Agencije za statistiku BiH, bar za sada, na ovo ne reagiraju. Priopćili su da se utvrđuju setovi pravila na osnovi kojih će se definirati tko spada u ukupan broj stanovništva. Njezin Središnji popisni ured treba usvojiti pravila za obradu podataka o ukupnom broju stanovnika i šifrarnik za etnička obilježja, izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti i materinjem jeziku.
Inače, prvi službeni rezultati popisa bit će poznati sredinom juna i sukcesivno će se objavljivati sve do 1. jula iduće godine.

Na mogućnost krivotvorenja ukazuje prof. dr. Hasan Zolić, stručnjak za demografiju, postavljajući pitanje zašto se u BiH primjenjuje ono što nije primjenjivano prilikom obrade podataka iz popisa stanovništva u Hrvatskoj i Srbiji: “U BiH se provodi novi eksperiment, zato što to podržava Međunarodna promatračka operacija (IOM).”

Dr. Senadin Lavić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, postavio je izravno pitanje:

– Izuzev podataka o 3,791.692 popisana građanina kojima ne znamo strukturu prema statističkim demografskim oznakama, drugih podataka nemamo. Zašto Agencija za statistiku BiH nije do sada objavila više podataka i zašto javnost ne obavještava o unosu i obradi podataka?

Po njegovom mišljenju, na sceni je uvođenje nekih novih pravila “preko kategorije nerezidentne osobe”.

– Je li netko negdje odlučio koliko može biti Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj i koliko Srba može biti u Federaciji – znakovito pita prof. dr. Senadin Lavić.

Naknadna klasifikacija

Hasan Zolić javno upozorava na “distinkciju između stalnog i prisutnog stanovništva i metodologiju koja se naknadno želi nametnuti, a na temelju koje se došlo do podatka da je 207.000 stanovnika BiH na neki način diskutabilno”.

– Ovo posebno uključuje pitanje broj 40 iz popisnice koje govori o mjestu školovanja i rada, a na čemu inzistiraju predstavnici Republike Srpske. Time se pod povećalo stavlja ne 207.000 nego 271.000 stanovnika što bi moglo dovesti do umanjenja ukupnog broja stanovništva na oko 3,5 milijuna – pojasnio je prof. dr. Zolić.

Iz Agencije za statistiku BiH su priopćili da postoje kategorije u metodologiji privremeno prisutne i privremeno odsutne osobe. Prema zakonskim propisima, stalni stanovnici BiH su “osobe koje su prije referentnog datuma popisa neprekidno živjele u svom uobičajenom mjestu stanovanja”. Pod uobičajenim mjestom stanovanja službeno se podrazumijeva “mjesto u kojem osoba živi i obično provodi svoj dnevni odmor bez obzira na privremenu odsutnost u svrhu rekreacije, posla, škole”.

Halid Genjac, predsjednik Glavnog odbora SDA i izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH, prošlog tjedna je priopćio kako su do njega došle informacije da se želi ubaciti mogućnost naknadne klasifikacije, odnosno da se “suprotno osobnom izjašnjenju građanina odredi je li riječ o rezidentnom stanovniku koji ulazi u ukupan broj stanovništva ili o privremeno prisutnoj osobi koja ne ulazi u ukupan zbroj”.

– Ima pokušaja da se kroz pravila zapravo kreira etnička struktura stanovništva – upozorio je Genjac i pojasnio: “Imate predstavnike statističkih institucija koji kažu da se osoba koja, primjerice, živi u Prijedoru, a školuje se negdje u Austriji, ne računa u ukupan broj stanovnika bez obzira što je taj popisani građanin kazao da će se vratiti.”

Dnevni-list.ba