Rast cijena neminovan, a primanja možda: Uskoro ni tri plaće u BiH neće pokriti potrošačku korpu

Nimalo optimistične prognoze stižu od ekonomista koji se slažu da će cijene nastaviti rasti. I dok je ovo neminovnost, rast primanja građana je još u sferi onoga “možda”, a ako i dođe do toga, povećanje primanja bit će mizerno u odnosu na rast cijena.

– Pretpostavka inflacije u ovoj godini bila je nešto veća od tri posto, a bit će viša od 10 posto. Naredne godine sigurno će biti još veća inflacija – rekao je nedavno Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka Bosne i Hercegovine.

– Inflacija je potcijenjena u BiH. Moguće je da ona bude nekih pet do sedam posto, posmatrano neki interval. Rano je raditi prognozu za cijelu godinu. Međutim, s druge strane, neće doći do značajnog rasta ličnog dohotka. Imali smo u FBiH rast minimalne plaće. Usvajanjem reformskih zakona možda će se osloboditi više sredstava za plaće, ali to će biti zanemarivo. Jaz između prosječne plaće i potrošačke korpe bit će i veći posebno zbog energetske krize, krize u Ukrajini. Iduće godine ćemo možda imati neki ekonomski rast, ali će ga pojesti inflacija – prokomentirao je ekonomista Admir Čavalić.

Radnici već sada sa svojim primanjima teško prate nedavni drastičan rast cijena. Penzioneri još teže. Sve je veća razlika između iznosa prosječne plaće i potrošačke korpe. U oktobru je plaća bila za 1.101 KM niža od korpe, a u februaru je ta razlika bila čak 1.343 KM. Očekuje se da će biti i gore. Vlast pak naročito ne žuri.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, istakao je da ni tri plaće neće moći pokriti potrošačku korpu i to vrlo brzo, do kraja ljeta, ukoliko ne bude usvojen zakon o minimalnoj plaći od 1.000 KM.

– Potrošačka korpa za mart će ići i više od 2.500 KM. O idućoj godini ne smijem ni razmišljati. Govori se o rekordnom budžetu FBiH za ovu godinu. Od toga nema koristi. Prihodi se povećavaju zbog rasta cijena. Pitanje je i koliko će ljudi dočekati iduću godinu u BiH – dodao je Šatorović.

Nedavno je Vlada FBiH donijela uredbu o minimalnoj plaći u iznosu od 543 KM. U parlamentarnoj proceduri je zakon o minimalnoj plaći od 1.000 KM, koju je tražio Savez samostalnih sindikata BiH. U sindikatu kažu da su ovo podržali svi zastupnički klubovi u Parlamentu FBiH. Ipak, pitanje je da li će ovo proći mada sindikat kaže da je to za njih neupitno.

No i ova plaća od 1.000 KM samo bi djelimično ublažila trend poskupljenja.

Istovremeno, u proceduri u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH kojim se povećavaju koeficijenti za obračun plaća državnih službenika, namještenika, vojnika i policajaca u policijskim agencijama na državnom nivou.

– To je povećanje od u prosjeku stotinjak KM. Negdje 80-90 KM, onima sa većim koeficijentom za 120-150 KM. To je ništa – kazao je Salih Karčić, predsjednik Sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH.

Ni u RS-u situacija nije drugačija. Za ovu godinu najniža plaća u neto iznosu povećana je na 590 KM.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS-a, kazala je da su povećane i neke druge plaće, ali nekome 12 KM, nekome 30 KM, nekome 50, a maksimalno 90 KM.

No sve to što je dogovoreno u decembru o povećanju plaća pojela je inflacija i prije nego što su radnici stigli primiti tu uvećanu plaću.

– Započeli smo razgovore o hitnom povećanju najniže plaće za daleko više nego što ona sada iznosi. Situacija je mnogo složenija. Imamo galopirajuću inflaciju, značajno povećanje troškova života i nedostatak nekih roba i usluga. I da sada sve prestane, godina će biti teška – dodala je Mišić.

Kazala je da Vlada mora interventno djelovati na tržište roba, izdvojiti iz budžeta novac da kupe osnovne životne namirnice kako bi nivelisali poskupljenja, da se mora osigurati dovoljno energije, te ukinuti akcize na gorivo. A sve to traži hitno djelovanje.

– Vlada nema puno izbora. Svaki dan koji propuste stvara složeniju situaciju – rekla je Mišić.