Ukrajinka udata za Bosanca nije zatražila azil, mora napustiti BiH?

Bježeći pred ratom, Ukrajinka Olena Višća stigla je krajem februara s porodicom u Olovo, gradić smješten 50 kilometara sjeveroistočno od Sarajeva.

Četiri dana trebalo joj je da, sa sinom i suprugom Zehridom, državljaninom BiH, doputuje iz Dnjipra, grada u središnjoj Ukrajini.

Nakon putovanja automobilom od Ukrajine, preko Mađarske i Hrvatske, utočište je 28. februara pronašla u suprugovoj porodičnoj kući u selu Čuništa kod Olova.

No, strahuje da će za sedam morati ponovo na put. U BiH nije podnijela zahtjev za azil, pa je, u roku od 30 dana nakon dolaska, dužna napustiti zemlju.

“Narodu u BiH smo beskrajno zahvalni, jer nas na svakom koraku pita šta nam treba. No, ne znam zašto država nema rješenja za nas. Ovdje imamo sve, ali moramo bježati u neku drugu zemlju u kojoj nemam ni smještaj, ni rodbinu, ni novac”, kaže Olena za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Prema podacima humanitarnih organizacija, više od 200 Ukrajinaca stiglo je u BiH, otkako je 24. februara počela ruska invazija na njihovu zemlju. Do sada su međunarodnu zaštitu, odnosno azil, od Ministarstva sigurnosti BiH zatražile samo tri osobe iz Ukrajine.

Ukrajinici ne dobijaju po automatizmu status izbjeglica, jer još nije usvojen mehanizam koji bi to omogućio, poput onog koji je uvela Evropska unija (EU) i koji bi im osigurao da ostanu u BiH. Nacrt takve odluke je spreman, ali još nije usvojen.

Ukrajinci koji su stigli u BiH i koji nisu zatražili azil tretiraju se kao stranci, te, na temelju bezviznog režima, nakon 30 dana moraju napustiti zemlju.

Olena kaže da po dolasku u BiH nije dobila dovoljno informacija o mogućnostima i načinima podnošenja zahtjeva za azil što je, prema Zakonu o azilu BiH, prvi korak za dodjeljivanje statusa izbjeglice.

Bez rješenja ako rat potraje

Ona još nema definiran plan o narednim koracima i razmišlja o tome da otputuje u susjedne zemlje, Hrvatsku ili Srbiju. Nakon prelaska državne granice vratila bi se u Olovo, čime bi joj ponovo u BiH bio odobren jednomjesečni boravak.

Ova Ukrajinka za RSE kaže da joj nije jasno zašto izostaje institucionalna podrška izbjeglicama u zemlji koja je proživjela rat, devedesetih godina prošlog stoljeća.

Mogućnost vidi u vizi koja omogućava dugoročni ostanak u BiH, ali za to mora dostaviti niz dokumenata, poput uvjerenja da se protiv nje ne vodi krivični postupak.

“Da dobijem ove dokumente morala bih se vratiti u Ukrajinu, a kod nas ništa ne radi. Ni policija, ni bilo šta, jer svi brane zemlju. Ne znam šta ćemo ako ovo potraje”, ističe ona.

Olenin suprug Zehrid Višća odselio je iz BiH u Ukrajinu 1991. godine. Više od 30 godina, živio je i radio u Dnjipru, drugom po veličini gradu u toj zemlji. Na povratak u BiH odlučio se nakon što je, kako kaže, krajem februara čuo prve eksplozije.

“Kada sam čuo prvu raketu da je eksplodirala, rekao sam svojima da idemo kući. Strahota je to bila. Četiri dana putovanja i gužve, jer su svi krenuli prema jednoj granici”, ispričao je za RSE.

Iz Ukrajine je uspio otići zahvaljujući pasošu BiH, s obzirom na to da su vlasti te zemlje od početka ruske invazije muškarcima zabranile napuštanje zemlje.

Zehrid je potom tri puta odlazio na mađarsko-ukrajinsku granicu, kako bi spasio i članove porodice, te prijatelje iz Ukrajine.

U BiH je dovezao dvadesetak ljudi, među kojima je devetero djece, te roditelji supruge Olene. Smjestio ih je u porodične kuće, kao i kuće koje su mu ustupili prijatelji u Olovu.

Zehrid ističe da je dolazak izbjeglica iz Ukrajine prijavio Službi za poslove sa strancima BiH, koja je nadležna za upravljanje migracijama na prostoru BiH.

“Na granici sam već pitao šta da radimo, ali su rekli da nemaju pojma. Ispada da moram sa suprugom izaći iz zemlje, jer je ona prva došla. Poslije toga morao bih voziti i ostale i opet ih vraćati kako bi ostali ovdje. Kako sam dalje počeo rješavati i tražiti, saznao sam od ljudi informacije o azilu”, kaže Zehrid, ističući da planira ponovo posjetiti Službu za poslove sa strancima u potrazi za savjetima.

Kako se dobija izbjeglički status?

Prema Zakonu o azilu BiH, strani državljani mogu iskazati namjeru za podnošenje zahtjeva za azil Graničnoj policiji BiH na graničnom prijelazu ili Službi za poslove strancima BiH.

Dodjeljivanje azila u nadležnosti je Ministarstva sigurnosti BiH koje, po zaprimljenom zahtjevu, donosi odluku o dodjeljivanju ili odbijanju izbjegličkog statusa.

Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima, organizacije u okviru Ministarstva sigurnosti BiH, ističe za RSE da je važan korak iskazivanja namjere o traženju azila. Time se, kako kaže, produžava vrijeme dopuštenog boravka strancima u BiH.

Pojašnjavajući da je zahtjev za azil moguće podnijeti u roku od 30 dana po dolasku u BiH, on tvrdi da su izbjeglice iz Ukrajine pogrešno obaviještene da će, ukoliko to učine, biti smješteni u prihvatne centre s migrantima koji su ilegalno ušli u BiH.

‘Neće biti protjerivanja izbjeglica’

“To im unosi nervozu i zbog toga to izbjegavaju. Mi ćemo o ukrajinskim izbjeglicama povesti računa i biti njihov servis. Neće biti njihovog protjerivanja iz BiH”, kaže Ujić, najavljujući da će inspektori Službe obilaziti izbjeglice iz Ukrajine kako bi im objasnili zakonske mogućnosti i njihova prava.

Prema Zakonu o azilu BiH, Ministarstvo sigurnosti ima rok od šest mjeseci da završi proceduru dodjele azila. Zakon, također, ostavlja mogućnost da taj rok, u iznimnim slučajevima, bude i do 18 mjeseci.

Vanes Pilav, iz Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) u BiH, kaže za RSE da se u praksi dešava da proces dodjele izbjegličkog statusa traje i duže od zakonskog roka.

“Zbog opterećenosti sistema, a uslijed priliva migranata sa Bliskog istoka i iz Afrike, procedure u BiH su dosta duže od 18 mjeseci”, ističe Pilav za RSE.

Naglašava da je status izbjeglice do sada u BiH dobilo stotinjak ljudi, uglavnom migranti sa Bliskog istoka i Afrike. Od početka 2018. godine, prema zvaničnim podacima, u BiH je stiglo više od 84.120 izbjeglica i migranata zapadnobalkanskom migracijskom rutom.

Zakon o azilu BiH predviđa, također, aktiviranje mehanizma privremene zaštite, koji omogućava zaobilaženje kompleksnih procedura dodjele azila. Takav vid zaštite omogućio bi Ukrajincima da brže dođu do izbjegličkog statusa, a time i do prava poput zdravstvene i socijalne zaštite, te pristupa obrazovanju.

“Upravo je to vrsta brzog pristupa za koji se zalažemo u kriznim situacijama. Oni bi automatski imali privremeni izbjeglički status, odnosno sva prava kao i državljani BiH, osim prava da glasaju na izborima”, ističe Pilav.

EU je od 3. marta uvela mjeru pružanja privremene zaštite stotinama hiljada izbjeglica iz Ukrajine.

Direktiva EU o privremenoj zaštiti odnosi se na Ukrajince i ljude koji su Ukrajinu učinili svojim prebivalištem, kao i na članove porodica koji su raseljeni usljed rata.

Odluka spremna, na potezu Vijeće ministara BiH

Inicijativu da BiH izbjeglicama iz Ukrajine olakša ulazak i boravak zemlju, uputila je prije nekoliko dana ministrica civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević.

Gudeljević je za RSE navela da je cilj da BiH “pomogne obiteljima koje su bile prisiljene napustiti svoje domove u ratom poharanoj Ukrajini i vrati im dostojanstvo”.

“Kad ste izbjeglica, kada bježite i gledate kako spasiti život, mnogi izgube dokumente ili su im oni već istekli, pa imaju problema na granici. S te strane sam tražila da se pokrenu procedure koje će im olakšati i ulazak i boravak, te da se na taj način riješi i njihov status, da dobiju status izbjeglice, jer će tako dobiti i zdravstvenu skrb i svu ostalu potrebnu pomoć”, objavila je Gudeljević.

Ministrica je ovu inicijativu uputila 9. marta Ministarstvu sigurnosti BiH, koje je nadležno za ulazak i boravak stranaca u BiH. No, tvrdi da do sada nije dobila povratnu informaciju.

U Ministarstvu sigurnosti BiH, pak, tvrde da su pripremili Nacrt odluke o privremenoj zaštiti za državljane Ukrajine. Kako ističu, tom odlukom bi se riješio status ljudi koji su pobjegli iz rata u toj zemlji, ali i uključile sve nadležne institucije za brigu o izbjeglicama.

No, procedura usvajanja nalaže prethodne konsultacije sa nekoliko nadležnih državnih ministarstava i agencija, nakon čega će odluka biti upućena na usvajanje Vijeću ministara BiH.

“Ukoliko ne bude bilo masovnog priliva i ne bude donesena odluka o privremenoj zaštiti, nadležne institucije BiH će donijeti adekvatne odluke u smislu rješavanja statusa boravka državljana Ukrajine u BiH, obzirom na trajanje bezviznog perioda za boravak u BiH od 30 dana”, saopćilo je Ministarstvo sigurnosti za RSE.

Iz Ministarstva nisu precizirali kada očekuju usvajanje odluke ili donošenje drugog rješenja za izbjeglice iz Ukrajine.

Zakon o azilu BiH definira privremenu zaštitu kao mehanizam hitnog i privremenog karaktera koji se odobrava strancima u situacijama njihovog masovnog priliva.

Namijenjen je osobama koje se ne mogu vratiti u svoju zemlju zbog oružanog sukoba ili sistematskog kršenja ljudskih prava.

Registrovani broj izbjeglica iz Ukrajine

UNHCR je objedinio podatke zemalja koje se graniče s Ukrajinom. Podaci se obnavljaju u podne

Privremena zaštita u BiH može biti odobrena na period od godinu dana uz mogućnost produženja dva puta na period od šest mjeseci.

Uz boravak u BiH, ovaj status izbjeglicama garantira smještaj, zdravstvenu zaštitu, pristup osnovnom i srednjem obrazovanju, besplatnu pravnu pomoć, te sudjelovanje na tržištu rada.

Prema evidenciji Granične policije BiH, u prve dvije sedmice marta državnu granicu je prešlo 1.787 ljudi iz Ukrajine. Od toga je, na ulazu u BiH, evidentirano 1.047, a na izlazu iz BiH 740 osobe.

Humanitarne organizacije brže od države

U Ministarstvu sigurnosti tvrde da su, od izbijanja rata u Ukrajini, u stalnoj komunikaciji sa nadležnim institucijama, humanitarnim organizacijama i Crvenim križem, kako bi u slučaju masovnijeg priliva izbjeglica, mogli adekvatno odgovoriti i smjestiti osobe koje zatraže međunarodnu zaštitu.

Za ovu namjenu su, kako navode, na raspolaganju prihvatni centri u Delijašu kod Trnova, u blizini Sarajeva, te Salakovcu kod Mostara, na jugu BiH.

Evidencije humanitarnih organizacija pokazuju da su izbjeglice iz Ukrajine do sada uglavnom dolazile u Međugorje, rimokatoličko hodočasničko mjesto na jugu BiH.

Svi se nalaze u privatnom smještaju, dok je nekoliko porodica smješteno u Sarajevu, te mjestima u Zeničko-dobojskom kantonu, u srednjoj BiH.

Indira Kriještorac, glasnogovornica organizacije Crveni križ Federacije BiH, kaže za RSE da su humanitarne organizacije vlastima na svim nivoima u BiH dostavljale podatke o broju izbjeglica iz Ukrajine.

“Većina onih s kojima smo razgovarali očekuju da će se rat brzo završiti i da će se vratiti u Ukrajinu. Drugi, pak, kažu da se neće u BiH zadržati duže od 30 dana i da će nakon toga otići u zemlje EU”, ističe Kriještorac.

Zbog toga, kako kaže, određeni broj državljana Ukrajine nije ni prijavljivao svoj dolazak u BiH, te nisu dio “izbjegličke statistike”.

Kriještorac naglašava da su humanitarne organizacije, kao i na dosadašnje krizne situacije, odgovorile mnogo brže od državnih institucija.

“Što se tiče njihovog rada, bolje je da ne komentarišemo. Mi pružamo onu prvu osnovnu humanitarnu pomoć i pomažemo koliko možemo za smještaj, hranu i sve što je potrebno. E sad, da li će država reagovati? Nadamo se da hoće”, ocjenjuje ona.

Šta je BiH učinila da pomogne Ukrajini?

Vijeće ministara BiH usvojilo je 18. marta odluku o izdvajanju 150.000 eura iz budžetske rezerve za humanitarnu pomoć Ukrajini. Izuzev ove odluke, Vijeće do sada nije raspravljalo o izbjeglicama iz Ukrajine, niti se zvanično očitovalo o ruskoj invaziji na tu zemlju.

Vlada Federacije BiH, jednog od dva bh. entiteta, donijela je 17. marta odluku da se za smještaj ukrajinskih izbjeglica stavi na raspolaganje hotel “Walter” u Sarajevu, kojim raspolaže Agencija za upravljanje oduzetom imovinom Federacije BiH.

No, od početka krize u Ukrajini, BiH nema zajednički stav po većini pitanja koja se tiču tog rata, a osobito kad je riječ o sankcijama Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.

Početkom marta, visoki predstavnik EU za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell potvrdio je da se BiH “uskladila” s politikom sankcija EU protiv vlasti u Rusiji.

Prema zakonu, Vijeće ministara BiH nakon konzultacija sa Predsjedništvom BiH, koje vodi vanjsku politiku, odlučuje o načinu uvođenja, provođenja i ukidanja sankcija prema stranim državama.

Članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović od početka osuđuju rusku invaziju na Ukrajinu, dok Milorad Dodik, treći član Predsjedništva BiH i lider vodeće partije u entitetu Republika Srpska (RS), tvrdi da BiH treba ostati neutralna.

Dodik smatra da ne treba uvoditi ekonomske sankcije Rusiji i njenim zvaničnicima. Izbjeglicama iz Ukrajine, krajem februara, Dodik je poručio da “ne dolaze u BiH, jer će im tamo biti još gore nego u njihovoj zemlji”.

Prema podacima Ujedinjenih nacija (UN), deset miliona ljudi napustilo je svoje domove u Ukrajini, otako je Rusija 24. februara započela invaziju na tu zemlju.

Iz UN-a navode da se radi o više od četvrtine stanovništva te zemlje, koje je raseljeno unutar Ukrajine ili izbjeglo u inostranstvo.