Kad ekran odgaja dijete: Šta kažu poznate mame

Današnja generacija djece žive u doba velikih internetskih izazova. Pored klasične televizije, mobilni telefoni, tableti, laptopi, kompjuteri… sve više postaju igračke i zabava za djecu.

Gdje roditelji griješe, koliko su sami krivi te koliko je opasno kada ekran odgaja dijete, te koliko to utječe na njihove emocije koje su zamrznute od usijanog buljenja u ekran, pitali smo stručnjake te poznate mame.

Vlastiti osjećaji

– Jedna od najvećih pogrešaka je davanje ekrana djetetu kako bi smirilo trenutnu emociju. Time direktno udaljavamo dijete od njegovih emocija, čime mu onemogućavamo priliku za upoznavanjem i budućim reguliranjem vlastitih osjećaja. Nažalost, svjedoci smo sve veće pojave ekranizacije kod djece, koja po simptomima nalikuje autizmu, a do nje često dolazi upravo radi neinformiranosti roditelja o štetnosti rane i pretjerane uporabe ekrana – rekla nam je Glorija Peranić, edukatorica za odgoj.

Kako ističe za „Avaz“ ova međunarodno certificirana edukatorica, istraživanja pokazuju kako upaljen TV čak i kada ne gledamo, aktivno dovodi do manje razmjene riječi u porodici i što usporava razvoj govora najmlađih.

– Ekrane ne možemo ukinuti iako su preporuke da djecu do 3. godine ne izlažemo ekranima, ali ono što moramo je: paziti na sadržaj, vremenske granice i doba dana kad nudimo ekrane u odnosu na djetetovo spavanje – zaključila je Peranić.

Majka preslatkih blizanaca koji su miljenici njene publike širom regije na društvenim mrežama Jelena Jugović-Tundžel  ističe da je najbitnije imati balans u svemu.

Mentalno zdravlje

– Nisam za potpunu restrikciju, ali ni za potpunu slobodu. U Istanbulu, nažalost, sve češće vidim djecu u kolicima s tabletom ili telefonom u ruci. Moram priznati da je to lakši put do maminog slobodnog vremena, ali sigurna sam štetniji po djetetovo mentalno zdravlje. Moji blizanci nemaju pristup telefonu, a TV imaju pravo da gledaju 45 minuta u toku jednog dana i to izabrane crtiće  za koje smatram da su primjereni njihovom uzrastu i edukativni – rekla nam je influenserica.

– To je jedan veliki problem trenutno i za mene s mojim sinom Pavlom. Ono što sam ja primijetila kroz svog sina i djecu prijateljica da su djeca koja su puno na mobitelu jako nezadovoljna, agresivna i emotivno neispunjena. Moji roditelji i ja se trudimo da se što više igramo s njim i šetamo. Lično on ima dobar vokabular, ali iza svega toga stoji moja predanost, mojih roditelja i čak dječijeg psihologa od njegove treće godine što nemam problem da kažem zbog stalnih naših preseljenja, odlučila sam samoinicijativno da ga angažiram upravo zbog toga da ne bi ostavilo posljedice kroz njegov rast i razvoj – rekla nam je manekenka Ana Marija Jurišić.

Kopiranje roditelja

Influenserica i voditeljica Samra Menzilović-Ćatić ističe da djeca kopiraju model roditelja.

– Da bi roditelj pobudio zanimanje i interes djeteta za komunikaciju, neophodno je biti iskreno posvećen roditelj jer jedino tada možemo da shvatimo potrebu djeteta za razumijevanjem, privrženošću, pažnjom. Danas su novi mediji programirani da izazovu interes odraslih koji troše iznimno mnogo vremena na njima, a samim tim ne posvećuju se djeci i primjerom pokazuju da i oni to trebaju da rade jer i naredna faza razvoja djeteta “kopiranje“ je usko vezana za porodicu, pri čemu dijete prevashodno kopira roditelje, a tek onda spoljne ili virtualne idole – rekla nam je Samra.

Užasnuta trendovima

Poznata bh. manekenka Sarah Čerkez ističe da je užasnuta trendovima kojeg donose pojedine mreže.

– Ono zbog čega sam sve više zabrinuta jesu TikTok, Instagram i Snapchat, gdje vidim da roditelji kao vid zabave djeci daju da snimaju videa, kreiraju kontent, koriste filtere.  Lično sam užasnuta time, mislim da filteri koji mijenjaju izgled jako loše utječu na percepciju i svijest djece o njima samima, loše utječe na samopouzdanje i stvara komplekse već u najranijoj dobi razvoja djeteta, ako govorimo i o predškolskoj dobi – istakla je Čerkez.