Nakon dvije godine pandemije glavna vijest je rat: Kako se nositi sa stresom?

Ako ste se jutros probudili, pogledali vijesti i osjetili nelagodu zbog rata u Ukrajini, niste sami. Nakon dvogodišnjeg straha i neizvjesnosti zbog pandemije, rat je nešto čemu se niko nije nadao, a stručnjaci tvrde kako su pod ovim okolnostima negativna osjećanja normalna pojava.Iako se ponekad čini kao da kraja problemima i stresu nema, ipak postoje načini kako da u teškim situacijama pomognete sebi, ali i ljudima oko sebe. Za BBC, nekoliko stručnjaka posavjetovalo je kako da se nosimo sa svakodnevnim situacijama koje nisu nimalo jednostavne.Kako pomoći sebi

Sasvim je normalno osjećati strah i uznemirenost povodom onoga što vidimo da se dešava u jednoj evropskoj zemlji, tvrdi Alex Bushill iz organizacije za mentalno zdravlje Mind.

“Prirodno je biti uznemiren onim što vidimo, ne biste bili čovjek da niste”, rekao je on.

Iako ovo ne dovodi uvijek do anksioznosti, stručnjaci se slažu oko nekoliko ključnih načina da se ona izbjegne, a oni podrazumijevaju – da dobro jedemo, izađemo napolje, ostavimo telefon, družimo se s dragim ljudima i slično.

Iako su ovo prilično jednostavni savjeti, onda kada ste pod stresom može ih biti korisno sporovoditi.

Jedna od ključnih stvari je da se nakratko udaljite od loših dešavanja.

“Otiđite do mjesta gdje možete u tom trenutku, bez obzira je li to neki sport ili šetanje psa”, tvrdi Alex.

Drugi korak je fokusiranje na samodisciplinu tehnikama koje znate da vam mogu pomoći.

“Napravite pauzu za ručak ili igrajte nogomet sa svojim prijateljima”, tvrdi on.

Direktorica službe za tekstualnu podršku “Shout” Sarah Kendrick priznala je kako je posebno zabrinuta za mlade ljude koji većinu svoga vremena provodi na

telefonima te su im informacije dostupne 24 sata dnevno.

“Djeca i mladi svakodnevno izražavaju svoju zabrinutost zbog rata, a neki tvrde i da im to ne da zaspati noću”, rekla je ona i dodala kako mladi provode noći budni čekajući najnovije informacije.

Kako bi suzbili izlaganje anksioznosti, Sarah preporučuje da se noću isključi telefon i pokuša držati dalje od vijesti.

“Uvijek kažemo – pokušajte zapamtiti šta ste u stanju kontrolisati, a svakako se može kontrolisati količina medija kroz koje surfamo te to koliko ćemo imati sati sna”, rekla je.

Kako možete pomoći svojoj djeci

Prva stvar koju treba znati je da izbjegavanje ove teme može izazvati dodatan osjećaj straha kod djece, tvrdi Ane Lemche, psiholog i savjetnik za djecu u organizaciji Save the Children.

Profesorica Vivian Hill, iz British Psychological Society, preporučuje da treba razgovarati, a da razgovor prilagodite uzrastu djeteta.

Mlađima, kaže ona, jednostavno možete pokazati gdje se Ukrajina nalazi na mapi, tako da shvate da se to događa negdje daleko od njih. Starijima pokušajte pružiti konkretnije informacije, a tvrdi da ste uspjeli kada ih uvjerite.

“Pokušajte biti što je moguće realniji. Objasnite im da je bilo ratova širom svijeta u posljednjih nekoliko godina koji su daleko od nas i da takvi nisu imali utjecaja na vas – to je dobar način da djeci pomognete da shvate stepen rizika koji im se predstavlja. Djeca se žele uvjeriti da su bezbjedna”, tvrdi ona.

Ako su zabrinuti za ljude u Ukrajini, ona predlaže da razgovarate s njima o tome šta oni poduzimaju kako bi se zaštitili.

“Razgovarajte s njima o tome kako je većina ljudi u skloništima od zračnih napada i daleko od bombi, ili im možete ispričati o tome kako se ljudi sele u druge zemlje gdje je sigurnije”, rekla je.

Sarah ističe kako djeca shvaćaju kada se i sami roditelji osjećaju anksiozno, pa je važno da i odrasli dobiju potrebnu podršku.

“Ako ste i sami vrlo uznemireni, a vaše dijete vam postavi pitanje, zamolite ga da razgovor odložite za kasnije”, poručuje.

Tvrdi da, i ako vam ne bude do toga, možete naći nekoga drugoga – partnera ili člana porodice, ko se bolje nosi s tim i ko bi vam mogao pomoći.

Ona tvrdi kako je normalno da se osjećamo potreseno nakon pandemije, pitajući se kada će stići period kada će se sve stabilizovati. Također, vrlo je bitno da uvedete “zaštićeno vrijeme”, kada ćete se isključiti od izlaganja vijestima.

“Savjet koji bih dao djeci jednako je relevantan i za odrasle. Morate se potruditi da sačuvate vrijeme u kojem ćete se opustiti i nakratko pobjeći od briga. Radi se o suosjećanju prema svima uključujući i sebe”, tvrdi.

Kako pomoći drugima

Pomaganje drugima jedan je od pet koraka koji preporučuju mnogi stručnjaci za poboljšanje mentalnog zdravlja kod njih, ali i kod sebe.

Brojne dobrotvorne organizacije pokrenule su apele, uključujući Britanski Crveni križ, UNHCR agenciju za izbjeglice i Unicef, dok mnogi pojedinci širom svijeta samostalno prikupljaju novac i donacije.

Dr. Emma Hepburn kaže da gledajući rat koji se odvija može dovesti do toga da se osjećate kao da ste van kontrole, a fokusiranje na načine kako nekome možete pomoći to može riješiti.

“Postoji mnogo dokaza da činjenje nečega dobrog za druge ljude ima blagotvoran utjecaj na naše mentalno zdravlje. Onda kada učinimo da se neko drugi osjeća dobro i samima nam je bolje raspoloženje”, tvrdi.

Svojom novom ilustracijom na Instagramu, Hepburn je pokušala pokazati kako se može pomoći napadnutoj zemlji i njenim ljudima, a navela je različite stranice putem kojih možete iskazati svoju podršku ili pomoć.

Svi smo se zatekli da pričamo o ovom ratu s prijateljima ili porodicom i zaista postoji veliki razlog za to, a najveći od njih je jer su ti razgovori vid utjehe”, ističe Sarah.

Također, ističe da je mnogo načina kako možete pomoći.

“Postoji mnogo načina. Prikupljanje donacija, odnošenje stvari, hrane i ostalog centrima za izgleglice”, rekla je ona.

Ljudi se, tvrdi, mogu osjećati bespomoćno pred ratom ili drugim dešavanjima koja pogađaju svijet, a pronalaženjem rješenja kako da pomognemo drugima, stvorit ćemo osjećaj utjehe i zadovoljstva.