Hadžić: Smanjenjem poreskog opterećenja poslodavca, radnik dobiva veću platu

Cijene osnovnih životnih namirnica i energenata rastu iz dana u dan, a plate ostaju iste. Višečlanim porodicama je sve teže da sa prosječnim platama prežive.

Sa druge strane za vlast nema brige. Hvale se rekordnim naplatama poreza, prije svega PDV-a, što je direktna posljedica rasta cijena.

Sve ovo će dovesti do toga da će sindikati vrlo brzo tražiti povećanje plata.

“Pritisak na povećanje plata može preko noći dovesti donosioce odluka u situaciju da rast prihoda od poreza zbog inflacije više neće biti dovoljan da pokrije zahtjeve budžetskih korisnika za povećanjem njihovih plata, što znači manje novca za druge budžetske kategorije, poput penzionera”, smatra Faruk Hadžić, ekonomski analitičar.

Ograničavanje cijena namirnica nema smisla, povećati plate

Smanjenje poreskih obaveza povećava prostor za povećanje plata radnika, a time i podizanje nivoa produktivnosti i zadovoljstva radnika.

“Kao primjer ću vam navesti platu od 1.000 KM bruto, od koje prema trenutnim poreskim zakonima, radnik dobije 600 KM neto. Ako bi radniku povećali, prema postojećim zakonima, neto platu na 1.000 KM, to bi dodatno povećanje od 400 KM neto plate, koštalo još dodatnih 300 KM poslodavca po osnovu doprinosa, tako da bi bruto plata iznosila 1.700 KM. U ovome jeste i ključ problema, ali i ključ rješenja”, kazao je za Akta.ba, ekonomski analitičar.

Smanjivanjem poreskih obaveza, poslodavac će morati manje izdvajati po osnovu doprinosa za svog radnika, a imat će prostor za povećanje neto plate.

“Drugim riječima, zadržavanje bruto plate od 1.000 KM, ali uz smanjenje poreskog opterećenja, radnik može dobiti platu od 750 KM neto. Ovaj primjer pokazuje, da zbog smanjenja poreskog opterećenja, poslodavac zadržava isti trošak plata za svog radnika, a radnik dobiva veću platu. U konačnici, svako daljnje povećanje neto plate, na ovaj način dovelo bi do manjeg dodatnog plaćenog iznosa doprinosa, čime je i poslodavac stimulisan da izdvanja više novca koji će ići radniku”, pojašnjava Faruk.

Ograničavanje cijena nema nikakvog smisla i to može biti samo populistička mjera i privid da se nešto radi, a u praksi može samo izazvati nestašicu, smatra Faruk i dodaje:

“Slično važi i za ograničavanje marži. Kada ograničite marže, rast cijena se neće zaustaviti, jer se samo ograničila zarada trgovca, a nikako nabavna cijena recimo brašna.

Najgore je da ništa ne uradite, jer se ovaj problem neće sam od sebe sa vremenom riješiti”.

Rekordna inflacija

Da nadležni trebaju brzo riješiti ovaj problem pokazuje inflacija koja je u BiH na rekordnom nivou.

U januaru su indeksi imali rast u odnosu na bazni period:

• Ukupni indeks (CPI) – 8,5%
• Indeks hrane – 16,7%
• Električna energija, plin i drugi energenti – 15,1%

“Borba protiv inflacije, ako izmakne kontroli, bit će vrlo bolna i zahtjevat će daleko više resursa. Mehanizmi postoje i treba djelovati čim prije, poput privremene suspenzije naplate akciza na gorivo, usklađivanja penzija, ne sa opštim, već indeksom hrane i ukidanjem poreza na dohodak na plate do 1.000 KM”, zaključio je Hadžić.