Ljubić: Ne znam otkud tolika mržnja prema Herceg-Bosni? 

Ne stišavaju se reakcije nakon vanredne sjednice Hrvatskog narodnog sabora (HNS). U njima je, između ostalog, donesen i zaključak za potrebnom reorganizacijom Bosne i Hercegovine ukoliko se ne postignu, kako su naveli, kvalitetni dogovori izmjena Izbornog zakona. Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća HNS-a za N1 je govorio o sjednici HNS-a te šta bi ti zaključci mogli i značiti u praksi. 

Ljubić ističe da će ukoliko se realizuju prijedlozi HNS-a u konačnici to manje biti u interesu HDZ-a.

“Jer bi to na neki način otvorilo pluralizam unutar hrvatskog političkog bića. Da je situacija drugačija u BiH, da Hrvati bez straha da će biti preglasani mogu birati svoje legitimne političke predstavnike, sigurno da bi se kandidature ostalih stranaka ili pojedinaca puno slobodnije javljale. Međutim, sve dok postoji opravdan strah da ukoliko dođe do određenih podjela, Hrvati mogu ostati bez legitimnih političkih predstavnika. Normalno da je žrtva svega toga unutarhrvatski politički pluralizam. Ne smatram da HDZ u ovom momentu nastupa iz bilo kakvog straha jer mislim da niko nije mogao primijetiti da u stavovima HDZ-a postoji bilo kakva rezerva prema HNS-ovim prijedlozima koji idu upravo u smjeru da se osigura mogućnost izbora legitimnih političkih predstavnika i kada bi to u konačnici otvorilo više pluralizma, HDZ bi sigurno dobio više konkurenata”, naveo je Ljubić.

Najveću pažnju javnosti je privukao zaključak HNS-a koji se tiče potrebe nove reorganizacije BiH. Pitali smo Ljubića šta to znači u praksi?

“Taj sedmi zaključak je uslovni jer je naš primarni stav da mi idemo ka tome da dođemo do odgovarajućih izmjena Izbornog zakona koji će omogućiti legitimno političko predstavljanje svim konstitutivnim narodima, posebno Hrvatima koji su u tom procesu u najtežem položaju. Naravno, ukoliko se ne dođe do dogovorenih kvalitetnih izmjena Izbornog zakona, naša bojazan koja je, kao što vidimo, opravdana, to je danas komunicirano iz Brisela, je da će se ova spirala političke krize nastaviti. I u tom slučaju, htjeli mi to ili ne, bio to stav HNS-a ili ne, BiH u toj situaciji dolazi pred odluku kako riješiti političku stabilizaciju? Slušao sam danas izjavu Josepa Borrella, visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost koji kaže da je situacija u BiH kritična te da je potrebno promijeniti dinamiku procesa u BiH da bi se spriječio raspad države”, rekao je Ljubić.

Naglasio je dalje da je i da ne postoji problem oko legitimnog predstavljanja, BiH svakako neracionalno organizovana zemlja.

“Kada je 1998. godine bilo heretično (izdajnički) bilo reći bilo šta protiv Daytona, ja sam tada kao ministar u vladi Federacije BiH rekao da je ova situacija u BiH neupravljiva. Dakle, 150 ministara, 14 ustava i isto toliko vlada je nepotrebno. Govoreći o zaključcima HNS-a ja ne znam kako su svi zaključili da se govori o trećem entitetu, a uostalom ja ne znam otkud toliki zazor, pa čak i mržnja prema ‘Herceg-Bosni’? Ja sam bio ministar zdravstva Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine kada je postojala i ‘Herceg-Bosna’ i Republika BiH. Pa upravo zahvaljujući RBiH i hrvatskoj Republici Herceg-Bosni promijenjen je ishod rata u BiH i omogućen Dayton. Dakle, zašto se u tom zaključku HNS-a u teritorijalnoj reorganizaciji nije vidjela dosljedna kantonizacija kakva je obećana Bošnjacima i Hrvatima kada su stvarali Federaciju BiH? Mi u ovom trenutku ostajemo pri stavu da se izmijeni Izborni zakon na način da omogući legitimno predstavljanje. U prvom redu to znači provedbu odluke Ustavnog suda u 23/14 tzv., predmet Ljubić. I ta presuda nije isključivo u interesu Hrvata, već u interesu svih onih koji nisu legitimno predstavljeni”, poručio je Ljubić.

Naglasio je da ta reorganizacija podrazumijeva strukturu BiH koja će biti zasnovana na onome što je, kako kaže, Evropski parlament u svoje dvije rezolucije jasno naznačio.

“Zasnovana na načelima federalizma, konsocijacije i legitimnog političkog predstavljanja. U tom slučaju smatram da bi dobro rješenje za BiH bilo da se ona dosljedno federalizira. Dosljedna federalizacija podrazumijeva da se stvore federalne jedinice u kojima će jedan od tri naroda u svakoj biti većinski”, zaključio je Ljubić.