Zašto raste neplanska izgradnja benzinskih pumpi u BiH?

Iako u Bosni i Hercegovini uz rast cijena goriva raste i broj benzinskih pumpi, to u državi, entitetima, kantonima i općinama nikoga ne brine jer benzinske pumpe grade se na mjestima po željama investitora.

Iz Federalnog ministarstva trgovine – Sektor za cijene i analizu tržišta, rekli su nam da u Federaciji BiH radi 714 benzinskih pumpi. Najviše benzinskih pumpi registrovano je u Tuzlanskom kantonu (134), a najmanje u Bosansko-podrinjskom kantonu, (šest) dok je u Gradu Sarajevu registrovano 28 benzinskih pumpi.

Više od 400 benzinskih pumpi registrovano je i na području RS-a. Bijeljina je na vrhu sa 59 benzinskih pumpi, dok ih je u Banjoj Luci 45, podaci su Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge.

Benzinske pumpe u Bosni i Hercegovini grade se gdje ko stigne. Između nadležnih institucija, prije svega Ministarstva komunikacija i prometa BiH, te entitetskih ministarstava energetike, nema nikakve komunikacije, ističe Ševal Kovačević, stručnjak za cestovni saobraćaj.

– Odobrenja za izgradnju benzinskih pumpi uglavnom izdaju općine jer se niko na nivou entiteta i države ne miješa u ovaj posao, a trebali bi. Tako se svodi sve na lokalnu zajednicu i spregu sa ljudima koji imaju novac. Nema ih ili se ne poštuju ni prostorni planovi, pa benzinske pumpe niču kao gljive poslije kiše – upozorava Kovačević.

Ne vodi se nimalo računa prilikom izgradnje benzinskih pumpi da li se nalaze u vodozaštitnoj zoni.

– Valjda je svakom jasno da rezervoari benzinskih pumpi za 30-40 godina, postaju porozni i zagađuju zemlju i vodu. Niko ne vodi računa ni o opasnosti od požara jer se benzinske pumpe grade bez ikakvih provjera. Neko u državi BiH morao je napraviti neki plan šta će se gdje i koliko graditi. Ustupanje zemljišta za izgradnju benzinskih pumpi trebalo je biti u rukama nadležnih institucija, a ne vlasnika pumpi i udruženja građana – kaže naš sagovornik i pojašnjava:

– Zašto ovo ističem? Legalizacija nečega što se već počelo graditi ili je izgrađeno u BiH investitori znaju da se neće srušiti. To se radi mimo prostornog planiranja, a onda se traži legalizacija objekta, odnosno u BiH i nema planiranja prostora, pa gradi ko šta hoće. Kada se prave prostorni planovi, prvo se moraju napraviti zone, poslovna, stambena, privatna, rekreaciona… Izgraditi infrastrukturnu mrežu za gas i struju i internet i ponuditi investitorima da grade što im je interesantno. Republika Bosna i Hercegovina ima urađen prostorni plan iz 1981. godine, kada je bila u okviru bivše Jugoslavije. Poslije toga nikada niko nije napravio novi prostorni plan. Kako onda možemo u državi, entitetu, kantonima i općinama rasporediti tačke za izgradnju benzinskih pumpi, ako nemamo prostornog plana.