Generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija: Nastavak rada blokova u Tuzli i Kaknju riješio bi problem “ArcelorMittala”

Ključni problem “ArcelorMittala” je količina energije koju svake godine uzimaju iz sistema Elektroprivrede BiH, ali i šutnja na zahtjeve EP BiH da se izjasne o svojim potrebama u ovoj godini. Ovo je u razgovoru za “Avaz” kazao generalni direktor Elektroprivrede BIH, Admir Andelija, komentirajući informaciju da zeničkoj kompaniji, nakon obustavljanja isporuke struje, 1. marta prijeti gašenje.

Andelija pojašnjava da “ArcelorMittal” godišnje preuzima oko 500 gigavat sati, što je oko 15 posto godišnje proizvodnje EP BiH i oko trećine energije koju koristi privreda.

Energiju smo prodali

– Nije beznačajno hoće li “ArcelorMittal” biti naš kupac, jer mi moramo bilansirati proizvodnju, moramo unaprijed znati koliko energije moramo proizvesti i koliko ćemo kupiti uglja. Dodatni problem u 2022. godini je što mi, po ugovoru o ograničenju emisije stakleničkih plinova iz 2015. godine, za nekih 27 dana moramo zaustaviti proizvodnju iz blokova 3 i 4 u Tuzli i bloka 5 u Kaknju. To je 410 megavata snage. Zato smo u 2021. od Mittala tražili njihove potrebe za 2022. godinu. Oni su svaki put odbili da se izjasne. Odbijali su i naše ponude za sklapanje ugovora. Onda su se pred samu novu godinu obratili sa zahtjevom da im dostavimo ponudu i još tad smo im odgovorili da smo energiju prodali, da ih ne možemo snabdjevati i da im ne možemo poslati ponudu. Vjerovatno su računali na snagu javnosti, Udruženja poslodavaca, ali mi smo istrajali. Ponudili smo im da ih snabdjevamo kao rezervni snabdjevač, što nam je i obaveza, tako da bi oni sebi morali naći snabdjevača – pojašnjava Andelija.

“ArcelorMittal” je, dodaje Andelija, kao novog potrošača u 2022. godini prijavio i Toplane Zenica, prvobitno zatraživši 100 gigavat sati.

– Prilično smo sumnjali u to, jer da se griju na struju ne bi trebalo toliko, a to je toplana koja koristi plin. Upozoravali smo ih, da bismo tek u januaru ove godine bili obaviješteni da oni odustaju od 100 gigavat sati, da im ne treba toliko. Dakle, neke se čudne stvari dešavaju. Imam osjećaj da se vrši pritisak kad god neko hoće dodatno neko pravo da ostvari, koje ga ne sleduje, ovako javno nastupi – ističe Andelija.

Traže odluku Parlamenta FBiH

S obzirom da je Parlament FBiH usvojio izmjene zakona kojima je rast cijena struje ograničen na 20 posto, a Vlada FBiH je zadužena da kvartalno analizira posljedice takve odluke, Elektroprivreda je prošle sedmice od Vlade FBiH zatražila da uputi inicijativu Parlamentu FBiH da se odobri nastavak rada bloka 4 u Tuzli i bloka 5 u Kaknju, uprkos obavezama iz ugovora. EPBiH bi tako proizvela dodatne količine struje i ustupila ih “ArcelorMittalu”. Andelija očekuje da u narednoj sedmici o ovoj temi raspravlja Parlament FBiH.

Planirana proizvodnja EPBiH za ovu godinu iznosi 4,3 teravat sata, ne računajući blokove koji moraju obustaviti proizvodnju. Sa odobrenjem Parlamenta i Vlade dva bloka bi nastavila rad a sa dodatnim količinama struje spriječio bi se gubitak. 

Uzroci poskupljenja

Andelija nam je pojasnio i uzroke poskupljenja električne energije, navodeći da se 80 posto ukupnih količina proizvodi u termoelektranama.

– Naša prosječna cijena iz TE je 51 euro po megavat satu. Od te cijene 70 posto je cijena uglja. Znači 70 posto sredstava ode u rudnike, zatim 5-6 posto u Željeznice, 10 posto ide na razne naknade, onečišćenje Tuzle, Kaknja i tako dalje, a 11 posto su plate uposlenika EPBiH. Ključni problem je što proizvodimo po 51, a pola energije prodajemo po 32 eura domaćinstvima, pa tako na godišnjem nivou ostvarujemo gubitak od 100 miliona. Da ne bismo dizali cijene domaćinstvima gubitak moramo namiriti na tržištu. Nažalost, izmjenama zakona unutrašnje tržište nam je ograničeno. Istovremeno cijena struje na berzi je 150 eura. Mi tražimo da dio energije proizvedemo i prodamo za tih 150 eura, kako bismo namirili gubitak na domaćem tržištu – ističe Andelija.