Kako riješiti problem kompanija koje godinama samo gomilaju dugovanja prema državi i radnicima 

Porezna uprava Federacije BiH nedavno je objavila podatak u kojem su naveli da je s krajem prošle godine bilo 4.405 privrednih subjekata koji ne plaćaju i duguju ogromne iznose po osnovu poreza, doprinosa, taksi i drugih naknada.

Ukupna dugovanja tako su, zaključno sa 2021. godinom, iznosila više od 2,68 milijardi KM, a dug samo prvih deset kompanija veći je od milijardu KM.

S obzirom na to da je riječ o ogromnom iznosu duga pitali smo Poreznu upravu FBiH kako je moguće da je toliko firmi koje ne plaćaju redovno svoje obaveze i da je dug toliki.

Iz ove institucije kazali su nam kako oni na to ne mogu efikasno uticati jer se za svaki dan neplaćanja duga obračunava zatezna kamata po stopi od 0,04 posto, odnosno 14,6 posto godišnje i tako se stvara novi dug.

“Iznos duga u postupku prinudne naplate sa obračunatim zateznim kamatama na kraju 2021. godine iznosio je 3,09 milijardi KM. Većina vremenom akumuliranih poreznih dugovanja potiče iz ranijeg perioda, od kojih neki i od 1992. godine, a nastala su zbog nelikvidnosti i nesolventnosti poreznih obveznika. S obzirom na to da se dug gomilao godinama, ne može se preko noći ni naplatiit. Zbog toga je za rješavanje problema duga potrebno raditi na sistemskom rješenju koje bi podrazumijevalo sveobuhvatan, kvalitetan i u što kraćem roku provodiv pravni okvir koji će sistemski urediti plaćanje duga svih poreznih obveznika, a ne samo obveznika u državnom vlasništvu ili pojedine grupe obveznika”, kažu iz Porezne uprave FBiH.

Međutim, dodaju i kako sam zakon neće riješiti ovu problematiku. Prije donošenja zakona, ističu, potrebno je da organi upravljanja i osnivači dužnika izvrše analizu poslovanja, te provedu brze, ozbiljne i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada, rashoda, produktivnosti, ekonomičnosti i drugih pokazatelja uspješnosti poslovanja.

“Ono što mi radimo jeste blokada transakcijskih računa i zapljena i prodaja zaplijenjene imovine poreznih dužnika, što su krajnje mjere koje se primjenjuju u postupku prinudne naplate. U periodu od 2016. do 2021. godine izdali smo naloge za plaćanje dužnih javnih prihoda u iznosu od oko 2,05 milijardi KM, a u istom periodu u prinudnoj naplati je naplaćeno skoro 954 miliona KM. Samo u prošloj godini izdali smo skoro 24 hiljade naloga za plaćanje duga javnih prihoda u iznosu od oko 294 miliona KM, od čega je u poreznim ispostavama naplaćeno 46,2 miliona KM, a samo u 2021. godini u prisilnoj naplati je naplaćen 141,3 milion KM duga”, kazali su nam iz Porezne uprave FBiH.

U prošloj godini Porezna uprava zaključila je 532 sporazuma o odgođenom plaćanju duga i plaćanju poreznog duga na rate, a ukupan dug po zaključenim sporazumima iznosi skoro 156 miliona KM. Od 2016. godine Porezna uprava uvela je praksu izdavanja rješenja o ograničenom pravu raspolaganja novčanim sredstvima na transakcijskim računima, čime je javnim preduzećima i ustanovama koje imaju dospjeli porezni dug omogućeno da nastave poslovanje, ali pod uslovom da redovno izmiruju tekuće poslovne obaveze.

Ukoliko navedene ustanove nisu izmirivale tekuće obaveze, Porezna uprava je nastavljala sa postupkom prinudne naplate. Ovo je, kažu, kod većine poreznih obveznika dovelo do urednog izmirivanja tekućih obaveza i do sprečavanja rasta duga.

“Porezne obveznike koji ne izvršavaju svoje zakonom propisane obaveze Porezna uprava FBiH redovno upozorava, dostavlja obavijesti, poziva, upućuje opomene za plaćanje te poduzima i sve druge radnje prije donošenja rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate. U tim slučajevima obavještavamo dužnike o pravnim i praktičnim posljedicama s kojima će se suočiti u slučaju da obaveze ne budu plaćene prije donošenja rješenja o pokretanju postupka prinudne naplate, ali i o prednostima koje se stiču, ako su obaveze plaćene prije pokretanja postupka prinudne naplate. Ako porezni obveznici ne postupaju po upućenim obavjestima i pozivima, onda pokrećemo postupak prinudne naplate i poduzimamo sve mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti, a između ostalog vršimo blokadu transakcijskih računa poreznih obveznika, te zapljenu i prodaju zaplijenjene imovine”, kažu iz PU.

Na pitanje ko je kriv što je situacija takva da tako veliki broj firmi i javnih preduzeća može da ne izmiruje svoje obaveze redovno, iz Porezne uprave kažu kako je prvenstvena odgovornost na upravljačkim strukturama poreznih dužnika, koji su ujedno i odgovorne osobe za zakonit rad.

“Uprava društva je dužna poduzeti sve potrebne mjere u vođenju poslova društva kako bi se osigurala njihova likvidnost, upravljati imovinom i obavezama društva tako da je ono sposobno izvršavati sve svoje dospjele obaveze, osigurati sistemsko praćenje, procjenu i strategiju održavanja, odnosno dostizanja adekvatnog kapitala u odnosu na vrstu, opseg i složenost poslovne djelatnosti koju društvo obavlja i rizike kojima je izloženo ili bi moglo biti izloženo u obavljanju te poslovne djelatnosti. Također, odgovornost je i na institucijama koje su dovele do ovakvog stanja te nisu procesuirale i odgovorne dovele pred lice pravde”, ističu.

Iako je veliki broj firmi koje ne izmiruju svoje obaveze, veliki je i broj radnika koji nadležnima nikada ne prijave svog poslodavca, ne traže ono što im je zakonom zagarantovano pravo, ali iz Porezne uprave FBiH kažu kako ima i onih koji određene nepravilnosti prijavljuju putem maila ili otvorene besplatne telefonske linije.

“U protekle tri godine Porezna uprava primila je 2.497 prijava građana koje se uglavnom odnose na nepostojanje odobrenja za rad, angažovanje neprijavljenih radnika, neizdavanje fiskalnih računa, neplaćanje doprinosa i tako dalje. Značajan broj kontrola je izvršen na osnovu prijava građana, a rezultati tih kontrola su pokazali da su one bile opravdane i usmjerene na ona područja, odnosno obveznike koji u ovoj oblasti ne poštuju zakone”, kažu iz Porezne uprave.

A oni koji su najčešći kršioci ovih prava radnika i obaveza prema državi su upravo javna preduzeća, odnosno porezni obveznici sa većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva, kao što su rudnici, zdravstvene ustanove, javna preduzeća, javne ustanove i tako dalje.

“Samo dug 230 poreznih obveznika/velikih dužnika s većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva je ukupno dosegao preko 1,5 milijardi KM, što čini udio od preko 51 posto u ukupnom saldu duga u prinudnoj naplati koja se vodi kod Porezne uprave FBiH. Kada je u pitanju struktura duga najveći dio neplaćenih javnih prihoda se odnosi na dugovanja po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti”, pojasnili su.

Za ovakvo stanje i gomilanje duga krive su uprave kompanija i javnih preduzeća koje ne izmiruju svoje obaveze, ali i država koja dozvoljava da oni koji duguju milione maraka državi i radnicima i dalje nastavljaju raditi i zaduživati se.