U šest centara u BiH boravi oko 2.000 migranata

U Bosni i Hercegovini, u šest centara trenutno boravi oko 2.000 migranata, uglavnom iz Pakistana. Prošle godine, u zemlje porijekla, vraćeno ih je oko 200. Nedovoljno, kažu upućeni. Sasvim dovoljno u pandemijskim uslovima, stava su nadležni. Povratak migranata, barem prema najavama, jedna je od prioritetnih aktivnosti nadležnih i u ovoj godini.

Upravo procesom readmisije, pod kontrolu je stavljena situacija s migracijama, posebno u posljednjoj godini, objavilo je Ministarstvo sigurnosti BiH. Otud i optimistične najave da će u ovoj godini, zajedno sa Službom za poslove sa strancima intenzivirati ovaj proces. Više detalja nismo dobili ni od jedne institucije, ali ono što prema posljednjim objavama znamo jeste to da trenutno u šest centara boravi oko 2.000 osoba, a najviše ih je iz Afganistana, Pakistana, Irana, Bangladeša i Iraka.

Mnogi od njih Bosnu i Hercegovinu, uglavnom vide kao prolaznu stanicu, a kao glavne razloge dolaska navode tešku ekonomsku situaciju. Muhamed je jedan od oko 900 migranata koji borave u migrantskom kampu u Blažuju, ali želja mu je da ide dalje. U Italiju.

“Mnogo je problema u Pakistanu. Nemamo posla, nemamo novca. Bio sam veoma zbunjen. Tada sam došao ovdje i planiram da odem u Italiju, u Evropu”, rekao nam je Muhamed iz Pakistana.

U prihvatnim centrima je sve više migranata iz afričkih zemalja. Jedan od njih je i Ismail Mohamed, koji je došao iz Somalije, te za razliku od drugih, želi da ostane u BiH.

“Došao sam ovdje prije pet mjeseci. Planiram da ostanem jer se osjećam sigurno, osjećam kao da mi je ovo dom”, naveo je Ismail Mohamed iz Somalije.

BiH je već stvorila pravni okvir sa pojedinim zemljama za povratak osoba koje nezakonito borave u BiH, među kojima je i Pakistan, iz kojeg dolazi četvrtina migranata u BiH. U zavisnosti od zemlje, pregovori su u različitoj fazi, ali, prema posljednjim objavama nadležnih, najmanje je ostvaren napredak sa Bangladešom.

“Prošle godine to je nekih 252 migranta, s tim da, uvijek kaže, iako se to ljudima čini malo, međutim, zbog raznih pandemijskih restrikcija, a s obzirom i na to da smo aktivno radili nekih7-8 mjeseci, kako su se granice otvarale. Restrikcije popuštale, to je značajna brojka”, naglasila je Mia Ožegović iz IOM-a.

Manje ih je, u odnosu na ranije godine, ali prisustvo migranata i dalje, predstavlja kamen spoticanja bezbjednosnoj situaciji, smatraju upućeni u ovu problematiku.

“Njihovo kretanje, zadržavanje na određenom prostoru, kao što je BiH, doprinosi povećanju stpope opšteg kriminaliteta, zato što se radi o radno sposobnom stanovništvu koje pokušava da dođe do posla, u zemljama Evrope”, pojasnio je Nedžad Ahatović, stručnjak za sigurnost.

A sa sigurnosnim prijetnjama suočavaju se, ironično, i pakistanske vlasti.

“Već imamo tri miliona iranskih izbjeglica. Postojale su tri terorističke grupe koje su djelovale od Afganistana do Pakistana. Postojale su. U ovom trenutku sa talibanskom vladom, nažalost, kada je došlo do poplave izbjeglica, imamo skoro 250.000 Iranaca koji su prešli u Pakistan”, naveo je Imran Kan, premijer Pakistana.

Sve poslove i sporazume o readmisiji operativno sprovodi Služba za poslove sa strancima BiH. A na koji način će biti intenziviran proces, od nadležnih nismo danas dobili odgovore.