Ova vrsta glavobolje se najčešće javlja kod koronavirusa: Kako da ih prepoznate

Glavobolja je najčešća bol koju većina osoba osjeti barem nekad tokom života, a nastaje uslijed nadražaja osjetljivih struktura oko mozga, u području lobanje, lica, sinusa ili zuba. Može da bude popraćena i drugim simptomima, a vrtoglavica je jedna od češćih tegoba koja može da se pojavi uz bol u glavi, prenosi portal Žena.

Postoji mnogo vrsta glavobolja, pa u skladu sa tim ne bole sve jednakim intenzitetom i bol ne mora da se javlja uvijek na istom mjestu. Bol izaziva i brojne fiziološke promjene u tijelu, poput promjene krvnog pritiska, količine glukoze u krvi i izlučivanja endorfina, a to i samo po sebi može da rezultira vrtoglavicom. Zato je neophodno da se utvrdi da li je vrtoglavica simptom stanja koje uzrokuje glavobolju ili je vrtoglavica posljedica glavobolje.

Glavobolje mogu da se podjele na primarne (jedino zdravstveno stanje) i sekundarne (simptom su neke druge bolesti). Sekundarna glavobolja može da bude simptom infekcije, povrede, problema s krvnim žilama, visokim krvnim pritiskom, ili nekih drugih bolesti, kao što su upala sinusa ili COVID-19.

Tenzijske glavobolje

Najčešća vrsta glavobolje koju veliki broj ljudi osjeća s vremena na vrijeme je tenzijska glavobolja. Zbog dosadne, stalne, ne-pulsirajuće boli osjećaj je kao da glavu sa svih strana pritiska nevidljiva čvrsta traka, glava je osjetljiva na dodir, a u vratu se osJeća zategnutost.

Bol je obično prisutna na obje strane glave i/ili vrata. Tenzijske glavobolje su kod nekih osoba kratkotrajne i događaju se rijetko, dok kod drugih mogu da traju nešto duže i često se vraćaju.

Epizodne odnosno povremene glavobolje su, ukoliko ih imate manje od 15 dana u mJesecu, a ako ih imate češće od toga smatraju se hroničnom tenzijskom glavoboljom. Okidači za pojavu tenzijske glavobolje mogu da uključuju: stres, poteškoće sa spavanjem, bol u vratu, probleme sa zubima, glad, dehidriranost, alkohol, kofein…

Migrenska glavobolja je jedna od težih vrsta glavobolje. Obično počinje sa intenzivnom, pulsirajućom boli (kao da srce kuca u glavi) u potiljku ili iznad oka, a zatim se širi na jednu polovinu glave.

Često je prati mučnina, povraćanje, osJetljivost na svjetlo, zvukove, mirise.

Migrena traje od nekoliko sati do nekoliko dana, a kod nekih osoba se neposredno, 10-30 minuta pre napada migrene javlja znak upozorenja koji se naziva aura.

Auru ima oko 20 posto osoba koje pate od migrene, a može da se javi sa simptomima poput treperećih svjetala, slijepih tačaka ili cik-cak linija, kao i drugih – poput utrnulosti u rukama ili nogama ili čudnog mirisa. Uobičajeni okidači za pojavu migrene mogu da budu alkohol, kofein, hladne namirnice, određena hrana, promjena nadmorske visine ili godišnjih doba, hormonske promjene, stres, napetost, uzbuđenje, ljutnja, bol u vratu, promijenjen obrazac spavanja…

Ljekari još nisu sasvim sigurni šta uzrokuje migrenske glavobolje, a većina stručnjaka vjeruje da počinju u nervnom sistemu. Također, s obzirom na to da se češće javljaju u pojedinim porodicama, smatra se da i geni, odnosno naslijeđe imaju značajnu ulogu.

Klaster glavobolja

Ime je dobila prema tendenciji da se javlja u serijama. Bol je prisutna samo na jednoj strani glave, često je blizu ili oko oka. Teška je i prodorna, a vrhunac doseže već za nekoliko minuta.

Ova glavobolja najčešće traje 15 minuta do tri sata, a zatim blijedi ili nestaje, da bi se vratila dan ili dva kasnije. Za razliku od migrena, koje više pogađaju više žene, klaster glavobolje su češće kod muškaraca i obično se počnu da se javljaju između 25 i 50 godina. Teški pušači ih dobijaju češće od nepušača. Stres, alkohol i konzumiranje određene hrane kod nekih su najčešći okidači glavobolja, ali ljekari ne znaju njihov glavni uzrok.

Nova svakodnevna stalna glavobolja

Počinje iznenada i može da potraje slijedećih nekoliko mjeseci, a mnogi se ljudi jasno sjećaju dana kada je njihova glavobolja počela. Smatra se da nova svakodnevna stalna glavobolja nastaje nakon infekcije, gripa ili druge virusne bolesti, operacije ili stresnog događaja. Prati je umjerena do jaka bol, a simptomi mogu da se razlikuju – neki su poput tenzijske glavobolje, a drugi poput migrene s mučninom, povraćanjem ili osjetljivošću na svjetlo. Ako imate bolove u glavi neprekidno najmanje tri mjeseca, gotovo uvijek na istoj strani ljekar će možda da dijagnostikuje stalnu glavobolju, navodi Živim.hr.

Sinusne glavobolje

Začepljenost nosa zbog prehlade, neke druge infekcije ili alergije tokom sezone cvjetanja koja dovodi do začepljenja sinusa glavni je uzrok sinusne glavobolje. Bol se javlja u području čela, nosa, obraza, očiju, ponekad i na vrhu glave, a u nekim slučajevima može da se osjeća kao pritisak iza lica.

Kod sinusnih glavobolja karakteristično je da bol može da se pogorša ako se sagnete ili nagnete. Također, hladno i vlažno vrijeme mogu da pojačaju bol. Ipak, sinusne glavobolje nisu česte. Mnogi ljudi koji misle da imaju sinusne glavobolje zapravo imaju migrene.

COVID-19 glavobolja

Prema podacima iz istraživanja ZOE COVID Symptoms Study glavobolje su bile češći rani znak COVID-19 bolesti u odnosu na druge simptome, kao što je kašalj.

Prema toj studiji, oko 70 posto odraslih osoba i 60 posto djece sa COVID-19 infekcijom prijavilo je glavobolje, a kod oko 15 posto ljudi glavobolja je bila jedini simptom. Glavobolje su se obično javljale na početku bolesti i trajale su oko 3-5 dana.

Glavobolje tokom infekcije koronavirusom mogu da budu direktna posljedica infekcije na mozak. Međutim, one, također, mogu da budu samo jedan od glavnih simptoma kad ste bolesni – uslijed dehidracije ili gladi, odnosno zbog nedovoljno konzumiranja tečnosti ili hrane.

Glavobolje koje prate COVID-19 uključuju osjećaj pulsiranja, pritiska ili uboda, pojavljuju se obostrano ili po cijeloj glavi. Također, osobe s post-COVID sindromom mogu da osjete glavobolje koje traju i nakon što se drugi simptomi povuku. Međutim, glavobolje nisu nužno znak ili simptom COVID-19.

Ne treba da trpite bol

Kod nekih osoba glavobolje će da prođu same od sebe. Ipak, onima kod kojih bol ne prolazi i žele da je uklone, uz odmaranje u mračnoj sobi, masiranje glave, korištenje toplih ili hladnih obloga dostupni su i bezreceptni lijekovi za simptomatsko lječenje glavobolje.

Većina glavobolja nije opasna i mogu jednostavno da se lječe osnovnim analgeticima. Činjenica je da bol uvijek nosi sa sobom narušavanje kvaliteta svakodnevice, zato nije preporučljivo da se bol trpi.

Kada treba da se obratite ljekaru

Ako su vam glavobolje jake, ne reaguju na analgetik, često se događaju ili dolaze s drugim simptomima, svakako treba da se obratite svom ljekaru za savjet. Zajedno možete da utvrdite uzrok glavobolje i da odaberete odgovarajuće lječenje.

Odmah potražite ljekarsku pomoć ako osjetite: jaku, iznenadnu glavobolju koja se javlja prvi put, glavobolju i vrtoglavicu, probleme s govorom, zbunjenost, ukočenost lica ili druge neurološke simptome, glavobolju nakon povrede glave, glavobolja koja se pogoršava čak i nakon što ste uzeli lijekove protiv bolova.