“Mladi vozači nisu svjesni šta čine sjedajući za volan, vozilo je oružje”

Mladić kojeg je Porscheom udario Benjamin Spahović u petak na Drveniji u Sarajevu u stabilnom je stanju. Građani traže veće kazne i strahuju za sebe i svoju djecu. Mogu li represivnije mjere dati rezultate, za Novi dan su govorili saobraćajni vještak Mirzet Sarajlić i Mirza Hadžiabdić glasnogovornik MUP-a Kantona Sarajevo. Istakli su da su mladi vozači najčešći prekršioci teških krivičnih djela u Sarajevu i da nisu svjesni šta čine sjedajući za volan.

Hadžiabdić se osvrnuo na 2021. godinu rekavši da statistike pokazuju da je u tom periodu došlo do ukupnog smanjenja saobraćajnih nesreća, ali da je povećan broj nesreća sa najtežim posljedicama.

“Tu prvenstveno govorim o smrtno stradalim osobama pa je tako 2021. godine na području Kantona Sarajevo u saobraćajnim nesrećama poginulo 20 osoba, 951 osoba je povrijeđena, a od toga 155 njih je zadobilo teže, a 796 lakše tjelesne povrede. To je bilo povećanje u odnosu na 2020. godina za koju je bilo karakteristično smanjenje kretanja zbog pandemije koronavirusa. Od ovih 20 osoba koje su smrtno stradale imamo one koji spadaju i u kategoriju vozača, pješaka, ali i putnika. Dakle, 13 vozača je smrtno stradalo, četiri pješaka i tri putnika u vozilu prošle godine u KS”, pojasnio je Hadžiabdić.

Sarajlić, kao vještak saobraćajne struke kazao je da mu je žao što se u saobraćajnoj sigurnosti priča najčešće samo kada se desi neki nemili događaj.

“Znamo da u BiH imamo vozila stara po 18 godina što je poprilično već starija kategorija. Međutim, mi smo još zemlja u tranziciji i daleko smo od evropskih standarda pa tako moramo voditi računa više o tehničkoj ispravnosti vozila, a ne starosti. Činjenica je da dosta vozila prolazi tehnički pregled i mislim da tu treba pojačati nadzor i uvesti rigoroznije mjere posebno u smislu ključnih elemenata kao što su sistemi za upravljanje i kočenje. Mi smo svjedoci i toga da se najveći broj saobraćajnih nesreća dešava u gradovima, oko 40 posto njih jer je tu sva ta sinergija, pješački prelazi, javni prijevoz, automobili, teška teretna vozila i ostalo tako da je veoma bitan taj segment okoline. Znamo da nam je na nekim saobraćajnicama uskraćeno vizuelno polje, ne vidimo baš najbolje, okolina nas sprečava. Dalje dolazimo i do ceste i saobraćajnica koje su veoma bitne i glavni faktor jeste čovjek, ali infrastruktura također ima veoma veliku ulogu. Na magistralnim cestama se najviše dešavaju saobraćajne nesreće i to su ceste koje su u BiH najnesigurnije”, naglasio je Sarajlić.

Hadžiabdić je rekao da je tokom 2021. godine kažnjeno više od 180.000 vozača i određeni broj pješaka u KS.

“Izdavanjem prekršajnog naloga ili pokretanjem zahtjeva pred nadležnim sudom s ciljem utvrđivanja prekršajne odgovornosti i to govori o tome da su aktivnosti policije itekako intenzivne na području saobraćaja. Naš prevashodno cilj jesu povratnici u činjenju prekršaja i to onih najtežih. Zbog tih razloga mi imamo niz radara koji su postavljeni naprimjer u KS, kako onih stacionarnih tako i mobilnih i ručnih koje policija koristi kako bi kaznila prekršioce najtežih prekršaja. Čak se i oduzimaju vozila kod višestrukih povratnika u činjenju krivičnih djela i te aktivnosti su zaista intenzivne. Gotovo se svaki dan oduzme jedno vozilo od određene osobe koja se zatekne u činjenju prekršaja, a da je pri tome višestruki povratnik u činjenju onih najtežih prekršaja”, dodao je Hadžiabdić.

Sarajlić je istakao da u Federaciji BiH vozači do 30 godina u najvećoj mjeri čine teška krivična djela.

“To nam govori da svijest i obuka samih vozača nije na dovoljnom nivou kao ni zrelost građana. Uvijek se krivi vozač i na mjestu je ta konstatacija iz razloga što kada upravlja vozilom mora biti svjestan da je to opasno sredstvo. On nosi oružje sa sobom i pješak je nejak u tom slučaju u odnosu na njega. Konzumiranje alkohola i opojnih droga i sjedanja za volan i čini mi se da omladina nije svjesna toga i učestvovanja u saobraćaju i rizika kojima izlaže sebe pa i druge, olako se to prihvata i zato je preventivno djelovanje najbitnije. Mnogo slučajeva sam imao gdje su mladi do 30 godina osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne zbog činjenja teških krivičnih djela u saobraćaju,a s druge strane, veliki broj mladih života je ugašeno, stradaju i starije osobe. Veliki postotak je mladih do 30 godina koji nisu svjesni šta čine sjedajući za volan. I građani moraju biti svjesni u koliku opasnost se upuštaju krećući se saobraćajnicama, a posebno to govorim za urbana mjesta. Imao sam dosta slučajeva gdje nisu bili osuđeni vozači već su u tom slučaju krivi bili pješaci, međutim, ništa ne može imunizirati vozača prilikom nekog nemilog događaja jer upravlja opasnim sredstvom i mora uvijek imati na umu da će ispred njega izaći neki nesavjestan vozač”, istakao je.

Hadžiabdić se osvrnuo na visine kazni u KS za brzu vožnju navodeći da se one kreću u zavisnosti od prekoračene dozvoljene brzine.

“I ona se kreću od 100 KM, dok se zatim izriče i kazna od 400 KM, pa dva mjeseca zabrana. Tu je i kazna od 400 KM do 1.000 KM s tim da policajac na terenu izriče minimalnu od 400 KM i dva mjeseca zabrane, a ukoliko prekršilac se ne slaže s tim, ima pravo zatražiti sudsko odlučivanje s tim da na sudu može dobiti višu kaznu od te minimalne. Mi čak i prema naredbi suda oduzimamo automobil i onda se donese rješenje o daljim postupcima, da li će se privremeno ili trajno oduzeti. U slučaju trajnog oduzimanja odlučuje se da li će se vozila uništiti ili prodati i ta sredstva uplatiti u budžet KS”, poručio je Hadžiabdić.

Ekipa N1 je također u 8:00 sati bila u saobraćajnoj patroli na ulicama Sarajeva. Zatekli smo veliku gužvu, nervozne vozače, ali i pješake, a to je, nažalost, sve češća svakodnevnica u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Detaljnije pogledajte u videu ispod.

Pitali smo i građane Sarajeva osjećaju li se sigurno u saobraćaju. Mišljenja su bila podijeljena. Bilo je onih koji smatraju da se situacija popravila te da su i sami odgovorni, dok drugi smatraju da im je sigurnost ugrožena.