Bh. građani ne prijavljuju medicinare jer ne žele da im se zamjere

Iako se samo u prošloj godini Fondu zdravstvenog osiguranja RS obratilo više od 10.000 građana, njih samo stotinak je u posljednje dvije godine podnijelo prijavu povrede prava osiguranika.

Kazali su ovo za “Nezavisne novine” u Fondu zdravstvenog osiguranja RS (FZO), gdje navode da je od 100 prijava oko 30 posto bilo osnovano i riješeno u korist osiguranika.

“Ono što je uočeno u proteklih nekoliko godina jeste da osiguranici sve manje podnose prijavu povrede prava”, rekli su u FZO RS, navodeći da je jedan od mogućih razloga i to što je Fond 2011. godine imenovao zaštitnike prava.

“Oni su tu da informišu osiguranike, usmjere ih ili posreduju u slučaju nesporazuma sa zdravstvenim osobljem, pa se mnoga pitanja riješe na licu mjesta”, rekli su u Fondu.

Dodaju da se, osim toga, budući da je u prijavi povrede prava potrebno navesti potpune podatke, kao i naziv zdravstvene ustanove u kojoj se nezadovoljstvo desilo, dešavalo i da osiguranici ne žele da prijave, jer moraju da ostave lične podatke.

“Podaci su nam potrebni jer na svaku prijavu reagujemo i o rezultatima vanredne kontrole osiguranika obavještavamo pismenim putem, na kućnu adresu o svim mjerama koje smo preduzeli”, naveli su u FZO RS. Istakli su da se neosnovane prijave odnose uglavnom na pojave koje nisu dio obaveznog zdravstvenog osiguranja, poput neljubaznosti osoblja, što je u nadležnosti zdravstvene ustanove.

“Međutim i u tim situacijama nastojimo da sugerišemo zdravstvenim ustanovama da su osiguranici imali ovakve primjedbe”, kazali su u FZO RS, navodeći da se, kada je riječ o zdravstvenom osiguranju, građani informišu tek onda kada im zatreba zdravstvena zaštita, pa često ne poznaju određene procedure i svoja prava.

“Apelujemo na naše osiguranike da koriste sve predviđene mehanizme, budući da je prijava povrede prava jedan od načina da se ispita šta se konkretno u zdravstvenoj ustanovi desilo i, ako se ispostavi da je osiguranik u pravu, nadoknade se troškovi, ako je usluga naplaćena, a nije trebalo da bude ili se zakaže pregled koji ranije nije bio moguć i slično”, rekli su u FZO RS.

Kako je za “Nezavisne novine” rekao Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS, službe porodične medicine pritužbe pacijenata ne doživljavaju kao atak, već više kao način kako bi se sistem mogao popraviti.

“Sistem čini država, sa preporukama od strane Ministarstva zdravlja i direktivama Fonda, a ta se regulativa nekada mijenja na brzinu, pa ne stignemo podesiti sistem da sve te preporuke realizujemo u praksi”, rekao je Kuprešak, ističući da je teško uzeti posljednje dvije godine u razmatranje, jer se medicinari uglavnom bave pacijentima pozitivnim na COVID-19.

“Zaštitnici prava osiguranika su možda medicinskim radnicima olakšali posao, jer korisnici slabo poznaju svoja prava, ali i obaveze prema zdravstvenim ustanovama. Te često nastaju nesporazumi zbog zakazivanja na preglede i ostvarivanja prava za tercijarni nivo zdravstvene zaštite i plaćanja pregleda, što nije domen porodične medicine i primarne zdravstvene zaštite”, kazao je Kuprešak.

Da građani ne vjeruju sistemu, te se zbog loših ranijih iskustava rijetko upuštaju u traženje zaštite svojih prava, potvrdio je psiholog Aleksandar Milić.

“Ljudi osjećaju strah da se ne radi sve profesionalno, oni su naučili da bilo kakvo konfrontiranje i traženje prava koja nisu u interesu onoga ko odlučuje dovodi do odbacivanja tih ljudi te oni imaju kontraefekte”, rekao je Milić, dodajući da građani zbog toga pribjegavaju tome da idu lakšim putem, da traže veze i poznanstva, nečiju dobru volju, da bi ostvarili svoja prava.