Zbog povećane potražnje na globalnom nivou smanjuju se zalihe dizel goriva

Globalne zalihe dizela se smanjuju jer se rafinerije bore da održe korak sa brzim oporavkom potražnje nakon pandemije, pogoršavajući akutnu globalnu nestašicu energije koja je već izazvala rast cijena plina, uglja i sirove nafte.

U vrijeme kada su globalne centralne banke zabrinute zbog stopa inflacije koje nisu viđene decenijama, nestašica dizela bi dodatno povećala troškove goriva i transporta, kao i pritisak na maloprodajne cijene.

Uvoz dizela iz SAD-a i Azije, na koji se Evropa oslanja, bio je ograničen posljednjih sedmica zbog veće domaće potrošnje za proizvodnju i gorivo za puteve, piše Reuters.

Zalihe benzina, koje uključuju dizel i lož ulje, koje se drže u nezavisnom skladištu u evropskom području prerade i skladištenja Amsterdam – Rotterdam – Antwerpen (ARA) pale su prošle sedmice za 2,5 posto, pokazali su podaci holandske konsultantske kuće Insights Global.

Regionalne zalihe bile su na najnižem nivou za ovo doba godine od 2008. godine, dok su singapurske zalihe srednjih destilata na kopnu također pale na višegodišnji minimum od 8,21 milion barela.

“Čini se da se potražnja za dizelom povećava u sjeverozapadnoj Evropi, ali niži kapaciteti prerade u poređenju sa periodom prije pandemije i nizak nivo uvoza drže tržište pod teškim pritiskom”, rekao je Lars van Wageningen iz Insights Globala.

Cijene dizela u sjeverozapadnoj Evropi dostigle su u ponedjeljak 114 dolara po barelu, što je najviše od septembra 2014. godine, dok su marže na naftu prošle sedmice dostigle dvogodišnji maksimum.

Analitičari Morgan Stanleya primjećuju da su cijene dizela dostigle oko 180 dolara po barelu 2008. godine, vođene “izuzetno skučenim” tržištem srednjih destilata, jer je nafta Brent porasla blizu 150 dolara po barelu.

“Ponavljanje toga nije naš osnovni slučaj, ali je primjetno da cijene dizela pomno prate period 2007-2008. posljednjih mjeseci”, rekli su, dodajući da očekuju da će cijene sirove nafte dostići 100 dolara po barelu u drugoj polovini ove godine.

Rafinerije reaguju na visoke marže i niske zalihe povećanjem proizvodnje, ali globalni kompleks za preradu nafte je pod pritiskom, a kapaciteti su pali prvi put u 30 godina prošle godine jer su zatvaranja nadmašila nove dodatke, objavila je prošlog mjeseca Međunarodna agencija za energiju.

Povećanje proizvodnje dizela bi također zahtijevalo brže od normalnih stopa prerade sirove nafte u rafinerijama, s opremom koja je konfigurirana tako da maksimizira prinose srednjeg destilata na račun lakih.

Umjesto toga, brojne rafinerije, posebno u SAD-u, još uvijek rade sa tvornicama ispod petogodišnjeg prosjeka kako bi se izbjegla proizvodnja previše goriva za mlazne motore, gdje potražnja i dalje zaostaje za nivoima iz 2019. godine, ostavljajući kompanije da se bore da identifikuju jasan način za obnavljanje zaliha dizela u kratkom roku.

“S obzirom na pritisak investitora da smanje ulaganja u fosilna goriva i govore o vrhunskoj potražnji za naftom, ova pozadina vjerovatno smanjuje poticaj za ulaganje u nove rafinerske kapacitete. S obzirom na to da će potražnja za gorivom vjerovatno porasti u narednih 10-15 godina, a ponuda ne može da drži korak, očekivao bih veću volatilnost cijena goriva u budućnosti”, rekao je analitičar UBS-a Giovanni Staunovo.