Postala je stalni saputnik: Kako (pre)živjeti uz koronu

Bosna i Hercegovina i dalje bilježi veliki broj novozaraženih osoba. Više od dvije hiljade dnevno. Ljekari tvrde da je taj broj i veći, jer se ne testira dovoljno ljudi, što je posebno slučaj u RS-u. Olakšavajuća okolnost je što je omikron soj aktuelan, a koji daje ipak blaže kliničke slike. U ovim trenucima u BiH je vrhunac pandemije koronavirusa. To pokazuju i brojke. Najveći broj novozaraženih bio je 4.000 dnevno registrovanih.

– U ovom trenutku dolazi do stabilizacije i mi sad očekujemo dostizanje jednog nivoa koji će trajati. Očekujemo do kraja februara da bi se mogla situacija smiriti. Ono što je važno naglasiti je da je veliki broj zaraženih svakog dana i veliki je pritisak na zdravstveni sistem. U primarnom posebno, a u bolnicama je blagi porast za 15 posto. Najvažnije da nema više velikog dnevnog rasta i tu vidimo da se u odnosu na prethodne sedmice stanje, ipak, polako stabilizuje, kaže Goran Čerkez, član Kriznog štaba Federacije BiH.

Omikron dominira

Do sada na nivou BiH nije vakcinisano ni 30 posto ljudi. U nekim kantonima Federacije BiH su primijenili sistem vakcinacije koji se pokazao uspješnim. Posebno u Kantonu Sarajevo, koji je ujedno i najmnogoljudniji. Prva takva akcija provedena je 6. novembra prošle godine i dosad je na taj način po tržnim centrima vakcinisano više od 10.000 ljudi. Asmir je prebolovao koronu sa težom kliničkom slikom. Zato je odlučio da se vakciniše.

– Definitivno smatram da se treba vakcinisati, da je puno dezinformacija o vakcinama. Mislim da se trebaju vakcinisati svi koji nemaju zdravstvene probleme na koje vakcina može negativno da utiče, govori on.

Nevakcinisane osobe i dalje češće obolijevaju u odnosu na vakcinisane. Ako se zaraze i vakcinisane osobe, imaju blaže kliničke forme bolesti. Ljekari su još jednom poručili da se trebaju vakcinisati svi. Oni koji imaju hronična oboljenja trebaju biti prioritet.

– Ne postoji indikacija za komplikacije poslije vakcine u smislu da postoji neko oboljenje. Samo akutno oboljenje tipa da neko danas ima temperaturu ili da se loše osjeća samo će malo to odgoditi. Sve druge dijagnoze, hronične su, neupitne i svako može i treba primiti vakcinu, kaže Anisa Bajramović, epidemiolog ZZJZ-a KS-a.

Ovo se pokazalo kao pun pogodak, smatraju ljekari. U entitetu Republika Srpska mali je procenat vakcinisanih, ali i testiranih osoba.

– I dalje radimo na promociji vakcinacije, posebno na trećoj ili booster dozi, kako je u javnosti najavljujemo, s obzirom na to da su naučna i stručna istraživanja pokazala dobrobit ovog segmenta. Mi smo dobili i izvještaj Instituta za javno zdravlje RS-a, koji pokazuje da bilježimo pad zaraženih koronavirusom, a shodno tom padu, u protekloj sedmici smo imali jedan plato lica koja su smještena na bolničko liječenje i na osnovu izvještaja kreću se na istom nivou, kaže Alen Šeranić, ministar zdravstva RS-a.

Kada se sagleda slika BiH, bitno je naglasiti da su nadležnosti, a samim tim i mjere zaštite od koronavirusa različite od opštine do kantona. Prepušteno je svima da odluče u zavisnosti od ozbiljnosti situacije koje će mjere poduzeti. Razgovarali smo i sa građanima Sarajeva. Mišljenja o samoj vakcinaciji su podijeljena.

Moramo se vakcinisati jer su nuspojave toliko male da do danas još nismo imali nikoga da je javno istupio u medijima tvrdeći da ima neke ozbiljnije komplikacije, ističe Emini

– Ma dva puta, zato što moram ići u neke ustanove, pa mi mogu zabraniti.

– Ne vjerujem u vakcine. Otkad sam se vakcinisala, ne osjećam se dobro.

– Mislim da je potrebna sloboda izbora da svako odluči šta će raditi, jer i kad se vakcinišeš, zarazićeš se kao i kad se ne vakcinišeš. Prvom prilikom ću otići.

– Ja sam se vakcinisala s dvije doze Pfizera i treću ću zato što mislim da se možete zaraziti, ali će sigurno simptomi biti blaži.

Kada su u pitanju sojevi koronavirusa, od kraja decembra u BiH je omikron dominantan.

– To mi vidimo iz nalaza genotipizacijom koju radi Klinički centar Sarajevo. Na osnovu analiza kako privatnog, tako i javnog sektora, mi vidimo da je apsolutno dominantan omikron. To ne znači da se neće naći neka delta, ali možemo reći da je sigurno osamdeset posto i više omikron u BiH prisutan, ističe Čerkez.

Ove 2022. testirane i zaražene i dalje brojimo, a podaci kažu da je od početka epidemije do kraja januara u Crnoj Gori zaraženo 219.303, dok je, nažalost, preminulo 2.555 građana. Svjesni ozbiljnosti situacije, građani sa kojima smo razgovarali mahom su vakcinisani.

Oprezno s procjenama

– Jesam, tri vakcine sam primio, zbog sebe, a onda i zbog ostalih ukućana, društva, prijatelja.

– Ja nijesam, sine, vakcinisana, razmišljam. Zašto? Zato što sam operisana, pa prije operacije spremala se, pa onda operacija, i strah je kod mene veliki.

– Jesam se vakcinisala, treću dozu sam primila, smatram da ipak na neki način štiti. Samo dva dana nakon vakcinacije sam prebolovala koronu, sad u decembru. Dobro sam prošla, relativno dobro, nijesam imala neke komplikacije.

– Vakcinisao se nijesam. Zašto? Jer nijesam osjećao potrebu za tim, da sam imao nekih komplikacija, možda i bih.

– Naravno da sam se vakcinisao, obavezna vakcina, razmišljam i o trećoj vakcini da primim.

– Jesam, dvije i ovu sezonsku treću.

– Šta je vas motivisalo da se vakcinišete?

– Mene je motivisalo to što sam preležao koronu i poslije toga sam se vakcinisao.

– Vakcinisala sam se, dvije doze, treću još nijesam, ali hoću, zbog fakulteta, ispita i tih stvari, jer putujem sa Cetinja pa nijesam uspjela, ali da, apsolutno da. Pokušavam da shvatim svakoga, i antivaksere i sve, ali nekako mi ne ide baš.

U međuvremenu izolacija je u Crnoj Gori smanjena sa 10 na sedam dana. A mjere poput obaveznog nošenja maske u zatvorenom i otvorenom prostoru, prisustvo kulturnim manifestacijama, festivalima, boravak u tržnom centru, odlazak na kafu zahtijeva posjedovanje jednog od sljedećih dokaza – da je osoba potpuno vakcinisana sa propisanim brojem doza vakcine protiv novog koronavirusa, negativan PCR test ne stariji od 72 sata, dokaz da je osoba preboljela Covid-19 (prošlo ne više od šest mjeseci od pozitivnog testa) ili negativan antigenski brzi test ne stariji od 48 sati, ukazuju na to da je Covid i dalje tu, i da moramo biti oprezni.

– Novi koronavirus nas je tokom ove tri godine nebrojeno puta iznenadio, ne samo laičku već i stručnu javnost, tako da smo poprilično oprezni po davanju svih procjena, imajući u vidu takođe da, za razliku od evropskih zemalja, koje sad uvode ukidanje restriktivnijih mjera, oni su svi vakcinisani (odraslo stanovništvo od 80 do 90%) pa im to daje mogućnost da na taj način sada reaguju. S obzirom na to da mi imamo obuhvat vakcinacije odraslog stanovništva sa prvom dozom oko 60%, a 18, 19% sa trećom, booster dozom, moramo biti daleko oprezniji, kaže Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore.

Imunolog sa Univerziteta u Rijeci Zlatko Trobonjača smatra da se pandemija može kontrolisati na tri načina.

– Prvi način su tzv. protivvirusni lijekovi, kojih još nema, neki su došli, neki dolaze. To još nisu dobri lijekovi koji mogu u potpunosti eliminirati virus, ali u svakom slučaju će smanjivati zaraznost osobe koja je već inficirana. Drugo su protivepidemijske mjere kojima siječemo put između zaraženog i zdrave osobe i treće je cijepljenje kojim onima koji još nisu zaraženi, koji su zdravi, smanjujemo osjetljivost na virus. Dakle, to su tri mjere, i zato ne bih brkao te mjere, i rekao jedno hoćemo, druge nećemo, dakle, to su mjere kojima mi potiskujemo epidemiju, govori Trobonjača.

Koronavirus nije zaobišao ni najmlađe.

(Ne)poštivanje mjera

– U prvom naletu, nasreću, kada je bio delta soj, djeca su uglavnom bila asimptomatska, tako da smo imali pojedinačne slučajeve sa blažim simptomima, a oni su tada bili dosta prenosioci bolesti. Međutim, što se tiče samog omikrona, tu je došlo do povećanja broja oboljelih, čak i hospitalizovane djece, jer je bilo nekih promjena na krvnim sudovima, tahikardija, usporen rad srca. Međutim, nasreću, omikron pogađa gornje respiratorne puteve, tako da ide sa simptomima koji su blaži, liče na prehladu, na neke sezonske respiratorne bolesti, čak blaže nego i gripa, priča Alma Hajdarpašić Drešević, pedijatar.

Budući da uskoro ulazimo u treću godinu sa Covid-19, te da smo do sada dočekali i ispratili nekoliko sojeva ove infekcije, epidemiolog Galić i imunolog Trobonjača smatraju da će virus ostati da živi sa nama.

– Sad već imuni sistem čovjeka poznaje taj virus i to je međusobna borba, hajde da kažem, egzistencije tog virusa u ljudskoj populaciji, svakako da svaki virus i patogen žele da opstanu. Jedan od načina jeste da se smanji broj novooboljelih, smrtnih ishoda nakon pandemijskih talasa, vidjećemo da li će se u budućnosti ciklično javljati kao što pojedini patogeni i rade, odnosno pojedini virusi imaju svoju cikličnu fazu povećanog broja novooboljelih osoba među ljudskom populacijom. Za sada, ono što se predviđa nakon kraja pandemije, jeste da će on poprimiti pandemijsku formu, da će biti prisutan, da će pogađati najranjivije grupe, tako da smatramo da će u nekom narednom periodu vakcinacija posebno tih rizičnih grupa, starijih populacija građana, svakako biti obavezna, kao što je to slučaj sa gripom, pojašnjava Galić.

Trobonjača ističe kako je očekivao negdje na početku pandemije, s obzirom na dinamiku mutacije, da će ovaj virus dovoditi do stvaranja novih sojeva možda svakih godinu, dvije.

– Međutim, vidimo da on od početka epidemije, ovo je već četvrti soj koji nam dolazi u epidemijskom valu, govorim o omikron soju, dakle, gotovo svakih šest mjeseci dolazi novi soj koji se proširi našim društvima i donosi goleme probleme, dodaje imunolog.

Budući da mutacije novih sojeva postaju sve veća prijetnja, tako i vakcinacija postaje sve važnija. A koliko puta ćemo se vakcinisati, zavisi od toga kakav će biti imuni odgovor na treću, booster dozu, smatra direktor Instituta za javno zdravlje Galić.

– Ono što imamo sada od podataka iz studija međunarodnih i domaćih jeste da treća, booster doza naglo diže imunitet u borbi protiv novog koronavirusa. Koliko će dugo taj imunitet biti dovoljan, odnosno kolike će biti brojke zaštitnih antitijela, vidjećemo s obzirom na to da nam se ovo dešava prvi put, pandemija se dešava prvi put, tako da naša saznanja idu ukorak sa pandemijom. Generalno, virus je pokazao sposobnost da preživi taj za njega rizičan period godine, to je, prije svega, ljetni dio sezone. Vidjećemo da li su ovi novi sojevi toliko otporni i da li će se pojaviti neki novi soj, koji će se prilagođavati trenutnoj situaciji, dakle, sredini, priča Galić.

Iako se trenutno ne nazire kraj pandemije u Crnoj Gori, gdje je prije nepunu godinu počela vakcinacija protiv koronavirusa, naši sagovornici su saglasni – ako želimo da maske odu u zaborav, da slobodno grlimo jedni druge, da putujemo bez straha i stvaramo ljepše uspomene, vakcina je najbolje oružje u ovoj borbi sa virusom.

Za nekoliko sedmica Kosovo će obilježiti drugu godinu borbe sa pandemijom Covid-19. Od prvih potvrđenih slučajeva, zemlja se suočava sa čestim valovima zaraze i smrtnošću uzrokovanom ovim virusom. Veliki broj zaraženih i restriktivne mjere za sprečavanje širenja koronavirusa i sada nastavljaju pratiti građane. Zdravstveni radnici i dalje su ključni igrači u borbi protiv Covid-19, iako i dalje ne vide nadu da će pandemija uskoro okončati. Kosovo već ima više od 20.000 aktivno zaraženih i preko 3.000 umrlih od početka pandemije.

Nakon nekoliko mjeseci zatišja, s niskom stopom zaraze i nulom smrtnih slučajeva, Kosovo se vratilo na popis zemalja sa visokim rizikom od širenja pandemije.

Omikron, među najnovijim otkrivenim varijantama koronavirusa koji je obuhvatio sve zemlje svijeta, nije ostavio po strani ni Kosovare, kojima nije bilo toliko stalo da poštuju bilo koju od restriktivnih mjera za sprečavanje pandemije.

Sada, osim poziva na nošenje maske, distancu i higijenu, odzvanjaju i pozivi na vakcinaciju protiv Covid-19. Zdravstveno osoblje se i sada suočava s brojnim izazovima, jer se i dalje nastavlja veliki pritisak na klinike za liječenje pacijenata.

Loše kampanje

Lulzim Emini, anesteziolog u UKCK-u, morao se baviti najtežim slučajevima Covida. Ističe da tretman Covid-19 pacijenata i dalje predstavlja izazov, te najavljuje da su spremni za svaku moguću situaciju.

– Pacijenti sa teškim i srednje teškim stanjem su liječeni u centralnoj intenzivnoj njezi, a to 100% vode anesteziolozi, te anestezijski tehničari i tehničari intenzivne njege. Bilo je vrlo ozbiljnih pacijenata te je bilo vrlo teško obezbijediti adekvatnu stručnu pomoć za njih, govori.

Zlatko Trobonjača napominje kako se moramo suočavati sa novim sojevima, a jedini način u toj priči jeste cijepljenje

Situacija s pandemijom na Kosovu mogla bi se pogoršati u narednim sedmicama, upozorava specijalista za javno zdravlje CDF-a Edona Dobroshi Deva. Ona dodaje da pandemiju treba tretirati kao dio svakodnevnog života.

– Razvijene zemlje se već pripremaju, razvijaju strategije za prevenciju i odgovor na buduće pandemije. Stvaraju i razvijaju zdravstvene ustanove, dakle, institucije koje će se baviti zdravstvenom sigurnošću građana. I naša vlada treba da razmisli o tome jer će sigurno biti potrebni hitni odgovori. Prema naučnicima, pandemija se vjerovatno bliži kraju, ne u kontekstu trajnog uklanjanja virusa SARS-CoV-2, nego u kontekstu učenja življenja s ovim virusom, upozorava Dobroshi.

I dok brojke nastavljaju da rastu, Kosovo je nedavno usvojilo restriktivne mjere za sprečavanje širenja koronavirusa, ali koje nisu općeprihvaćene. Za Dobroshi Devu se kasnilo sa uvođenjem mjera na Kosovu.

– Mjere koje su donesene mi se čine malo zakasnjelim. Možda ih je trebalo donijeti ranije i ne samo preventivne, u smislu ograničavanja okupljanja, nošenja maski ili distance, zatvaranja lokala, gastronomskih i drugih mjesta, nego suočavanja sa nesklonošću za vakcinaciju. Mislim da je kampanja za vakcinaciju imala velike nedostatke jer nije bila usmjerena na samu zajednicu, ističe.

Antikovid mjere se stalno mijenjaju, ovisno o situaciji s pandemijom.

U Ministarstvu zdravlja ocjenjuju da je situacija na Kosovu mirnija u odnosu na druge zemlje, jer kažu da se o mjerama uvijek odlučuje na osnovu prijedloga stručnjaka.