Izborni zakon u ćorsokaku: Pregovori bez stranaca kao (ne)moguća misija

Tri dana intenzivnih pregovora u Neumu nisu polučila rezultate za izborni zakon. Politički predstavnici stranaka iz Federacije Bosne i Hercegovine, koji su učestvovali u pregovorima, dozirali su optimizam, ali je epilog status quo – stavovi približeni, ali nema rješenja. Ono što slijedi bit će izazov za sve političke aktere, ali s malim izgledima da se u fotofinišu pronađe rješenje. Opći izbori trebaju biti raspisani u maju, da bi bili održani u oktobru ove godine. Zakon i sva pravila kažu da se nakon raspisivanja izbora izborni zakon ne može mijenjati. Međutim, politika u BiH nas uči da je sve moguće pa i da se rješenje traži do posljednje minute.

Ono što je novo jeste da se u ovom političkom trenutku strani medijatori (Matthew Palmer – SAD) i (Angelina Eichhorst – EU) povlače iz razgovora i sve prepuštaju domaćim političarima. A neumski pregovarači su najavili da će se sastati u narednih od sedam do deset dana i pokušati pronaći kompromis na osnovu približenih stavova iz Neuma.

A šta je približeno. Detalji vezani za tehničke izmjene izbornog zakona su gotovo u potpunosti usaglašeni i skoro da i nema stranke koja se protivi tom dijelu izmjena. Međutim, ono složenije, političko pitanje koje se odnosi na dogovor o načinu biranja članova Predsjedništva i ovlastima, odnosno reduciranju Doma naroda FBiH je kamen spoticanja. Iz Neuma smo čuli poruke da su se i u tom pogledu stavovi približili. To je tvrdio prije svega Bakir Izetbegović (SDA), ali prema izjavama Dragana Čovića (HDZ) i nekih drugih aktera, izgledno je da je rješenje još daleko.

Suštinski, poruke odaslane nakon trodnevne neumske avanture govore da su politički predstavnici iz Sarajeva zadovoljniji, jer im u najgorem slučaju odgovara i status quo. S druge strane, Čović je prvi put otvoreno kazao da više nije optimista te da je vrijeme isteklo, svjestan da će se do dogovora teško doći, a naročito bez stranih pregovarača.

Ono što je ubrzalo cijeli proces je poruka visokog predstavnika Christiana Schmidta da će izbora najesen biti bez obzira na dogovor u Neumu. Jasno je da je takva poruka bila upravo u službi pregovora, a vjerovatno kako bi se poslala poruka HDZ-u da mora biti spreman na kompromise. Bez obzira, takvom izjavom Schmidt je na sebe preuzeo dodatnu odgovornost da izbora mora biti i da priča o kojekavim blokadama koje su najavljivane pada u vodu.

Ono što se može desiti je da određene političke partije bojkotuju izbore, ali je teško naći primjer da je bojkot izbora nekome nešto dobro donio. U generalnom rezimeu posljednje runde pregovora sve upućuje na scenarij koji se posljednjih sedmica može čuti iz Njemačke. A to je – prvo izbori pa onda nastavak pregovora ka konačnom rješenju. Takve stavove, a koje je najviše naglašavao izaslanik Bundestaga za Zapadni Balkan Adis Ahmetović (SPD), generirao je i ubrzao Milorad Dodik svojom secesionističkom politikom.