Američke ideje iz ratne BiH danas se sprovode u Neumu: Cholletov plan obnavljanja savezništva Bošnjaka i Hrvata

Derek Chollet, specijalni savjetnik američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena, nedavno je posjetio BiH. No, svoju vezu sa našom državom Chollet vuče još od perioda agresija na BiH i tadašnjih pregovora uoči Dejtonskog mirovnog sporazuma, piše Klix.

U svojoj knjizi “Put do Dejtonskog sporazuma: Studija američkog državnog upravljanja” Chollet je pisao o tadašnjim unutrašnjim odnosima u BiH i planovima američke administracije, a posebno je zanimljiv pasus koji se može povezati sa današnjom situacijom i pregovorima o Izbornom zakonu koji se trenutno vode u Neumu pod mentorstvom SAD-a i EU.

Kako saznajemo iz diplomatskih krugova, Chollet danas, kao i tada, zagovara ideju otopljavanja odnosa političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata, posebno u jeku krize koju su proizveli zvaničnici Republike Srpske. Cholletov plan na terenu, tačnije u Neumu, sada pokušava sprovesti Matthew Palmer.

Cilj je bošnjačko-hrvatskom alijansom balansirati srpsku stranu (Srbija i RS). Pitanje je samo kako doći do toga. Washingtonski sporazum je bio rafinirani kompromis, uz snažan pritisak Zagreba i Washingtona, te dobar mamac (Oluja, zajednička ofanziva protiv VRS u Krajini). Pitanje je šta je danas mamac, i ko će pritisnuti HDZ, a jasno je da će Amerikanci iskoristiti sve alate da privole i stranke sa sjedištem u Sarajevu da pristanu na rješenja koja bi zadovoljila sve strane.

“Kako više nije bila zadovoljna da pregovore prepusti Evropljanima, Clintonova administracija je također postala diplomatski aktivnija. Ovo je počelo sklapanjem sporazuma o stvaranju saveza između bosanskih Muslimana i Hrvata. Dok su bosanski Srbi uspješno zauzeli 70 posto teritorije Bosne, Muslimani i Hrvati su se borili za ono što je ostalo. Sarajevsko rukovodstvo je imalo duboko nepovjerenje u bosanske Hrvate, koje je podržavala vlada u Zagrebu. To je samo po sebi dovelo do značajnog krvoprolića, a također je dodatno podstaklo srpsku agresiju. Sa podijeljenim protivnikom, bosanski Srbi su imali malo poticaja za pregovore i pritiskali su svoju vojnu prednost”, prisjetio se Chollet u svojoj knjizi koja je objavljena 2005. godine.

On tvrdi kako je Clintonova administracija tada smatrala da Bošnjaci i Hrvati moraju politički, ekonomski i, što je najvažnije, vojno sarađivati, da bi mir imao bilo kakvu šansu.

“Iz naše perspektive, dvije strane su morale okrenuti svoju energiju protiv jačeg i prijetećeg protivnika – bosanskih Srba”, napisao je kasnije tadašnji američki državni sekretar Warren Christopher.

Chollet piše kako su početkom 1994. Sjedinjene Američke Države intenzivno radile na zbližavanju obje strane, zaključivši u martu Washingtonski sporazum o stvaranju Federacije BiH.

“Ova Federacija (koja bi imala ekonomske veze sa Hrvatskom) bi kontrolisala oko pola bosanske teritorije i postojala bi zajedno sa entitetom bosanskih Srba u jedinstvenoj bosanskoj državi”, naveo je.

Dalje piše kako su ih neki posmatrači kritizirali zbog ovog dogovora koji su nazvali i kao “vjenčanje iz puške”.

“Amerikanci su vjerovali da je muslimansko-hrvatski savez jedina šansa za muslimane u Bosni da razviju resurse za balansiranje. Iako su ostala mnoga pitanja o tome kako će Federacija funkcionirati u praksi, posebno sa tako dubokim sumnjama između obje strane, administracija je ovo partnerstvo smatrala značajnim korakom naprijed”, naveo je specijalni savjetnik Antonyja Blinkena.

Slična ideja američke administracije, kako saznaje Klix.ba iz diplomatskih izvora, postoji i danas. Time računaju da bi to bio efikasan alat za rješavanje aktuelne krize s RS-om i potencijalne koja može nastati ukoliko se ne postigne konačni dogovor o reformi izbornog zakonodavstva.

U vrijeme najveće političke krize od rata koju je proizveo lider SNSD-a Milorad Dodik sa partnerima iz RS-a, predstavnici SAD-a smatraju kako je sada potrebno obnoviti jako savezništvo Bošnjaka i Hrvata u BiH, uz podršku Zagreba, koje je budimo realni, veoma narušeno u posljednjih nekoliko godina. Ključna tačka sporenja godinama je Izborni zakon.

Postizanjem velikog dogovora, uz kompromisna rješenja, značilo bi da su politički predstavnici Bošnjaka i Hrvata uradili veliku stvar što bi relaksiralo njihove odnose u budućnosti, a što bi se moglo iskoristiti u snažnijoj akciji protiv antidejtonskih i antiustavnih radnji koje sprovodi Milorad Dodik.

Poznato je kako lider HDZ-a Dragan Čović ne krije partnerstvo sa Miloradom Dodikom i često prešutno podržava njegove političke zamisli. Zauzvrat Dodik često ističe “hrvatski problem u BiH” i nastojanja HDZ-ovaca u reformi Izbornog zakona prema njihovoj zamisli.

No, ovdje se krije opasnost da HDZ dobije sve što želi i time naizgled otopli odnose s Bošnjacima koji su pod pritiskom jer je pitanje koji mehanizmi bi u doglednoj budućnosti spriječili nove blokade države i krize koju mogu proizvesti politički predstavnici Hrvata, kao što to danas radi Dodikov SNSD. Također jasno je da bi se veoma lako moglo izroditi “bošnjačko pitanje” koje bi stavilo novi uteg na funkcionalnost Bosne i Hercegovine i uvesti državu u novu, još dublju, krizu.

Podsjetimo, za vrijeme Clintonove administracije Chollet je bio glavni kreator govora Richarda Holbrookea i specijalni savjetnik zamjenika državnog sekretara Strobea Talbota. Ranije u svojoj karijeri pomagao je bivšim državnim sekretarima Jamesu A. Bakeru III i Warrenu Christopheru, kao i Holbrookeu i Talbottu, u istraživanju i pisanju njihovih memoara.