Centar za sigurnosne studije: Mladi bi napustili BiH u slučaju ratnog sukoba

Posredstvom online anketnog upitnika, Centar za sigurnosne studije proveo je od 13. do 25. januara istraživanje javnog mnijenja o trenutnoj društveno-političkoj situaciji u BiH.

Iako je anketiranje obuhvatilo manji uzorak ispitanika, nalazi istraživanja predstavljaju zanimljiv izvor spoznaja o tendencijama u razmišljanju građana/ki.

– Istraživanje se fokusiralo na populaciju s područja entiteta FBiH. Većina ispitanih su muškarci (63%) starosne dobi od 20 do 29 godina (64%), višeg ili visokog stupnja obrazovanja (74%). Gotovo 60 posto ispitanih ne vjeruje da će u BiH doći do ratnog sukoba. Skoro polovina njih (47%) bi, teoretski, pokušala napustiti BiH ako bude izvjesno da će započeti ratni sukob. S druge strane, 33 posto ih to ne bi učinilo, dok preostali nisu znali odgovoriti na postavljeno pitanje – navodi se.

Odgovornost za trenutnu društveno-političku situaciju u državi

Kako se navodi u saopćenju za javnost, oko tri četvrtine ispitanih (72%) vjeruje da su nedavni incidenti širom BiH potaknuti unutrašnjim i vanjskim faktorima. Polovina ispitanih smatra da građani BiH, političke stranke i vanjski faktori dijele odgovornost za trenutnu društveno-političku situaciju u državi, dok ih 42 posto najodgovornijim smatraju domaće političke stranke.

Četrdeset i dva posto ispitanih smatra da građani BiH, političke stranke i vanjski faktori dijele odgovornost za zaustavljanje pogoršavanja trenutne situacije. U tom kontekstu, približno ravnomjeran procent ispitanih smatra da su najodgovornije političke stranke (22%) ili građani BiH (19%). Dugoročno, za boljitak građana BiH većina (64%) smatra da su najvažniji različiti modaliteti ubrzanih euroatlantskih integracija, dok je ubrzanom prijemu u NATO članstvo data blaža prednost u odnosu na EU.

– Činjenica da bi skoro polovina ispitanih, mahom mladih i visokoobrazovanih, pokušala napustiti BiH, u slučaju izvjesnosti od izbijanja ratnog sukoba, govori da trenutna retorika i situacija ne odgovaraju njihovim stvarnim interesima i potrebama. Nadalje, prepoznavanje da su i vanjski faktori poticali nedavne incidente u BiH ukazuje da u društvu postoji izražena svijest o malignom stranom utjecaju. Ovo je momentum koji bi političke opcije trebale uvažiti i uvrstiti teme malignog stranog utjecaja u svojim programima rada u oblasti vanjskopolitičkog djelovanja – navodi se.

Moć odabira

Kako navode iz Centra za sigurnosne studije, nalazi istraživanja upućuju da ispitanici smatraju da i građani snose dio odgovornosti za trenutnu situaciju, iako drastično manju u odnosu na političke stranke, ali istovremeno da imaju i moć odabira u kojem će se pravcu kretati država.

– Budući da je BiH u izbornoj godini, ostaje da se vidi u kojoj mjeri će građani/ke birati političke opcije koje će istinski raditi u njihovu korist te koliko će stranke kvalitetno pripremiti programe rada u skladu sa stvarnim interesima i potrebama građana/ki.

Euroatlantske integracije su nedvojbeno neke od najvažnijih. Davanje blage prednosti ubrzanom članstvu u NATO ne samo da pokazuje da se trenutna situacija neupitno odrazila na individualni osjećaj sigurnosti građana/ki, ali i važnost NATO članstva u kontekstu njega, već i da građani/ke možda očekuju jedinstveniji i snažniji odgovor EU na destruktivne faktore unutar BiH – saopćio je Centar za sigurnosne studije.