Kakvo je stanje u obrazovnom sistemu u BiH?

Posvećen je jačanju uloge obrazovanja za uspostavljanje globalnog mira, razvoja i napretka.

Prilika je to da se sagleda opšte stanje obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini.

Pandemija kovida-19 ostavila je trag i na obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini. Većina nastavnog kadra nespremna je dočekala online nastavu. Nisu bili spremni na nove tehnologije. No, nije riječ samo o informatičkim vještinama, kaže nam univerzitetska profesorica Tanović, nastavnici nisu dovoljno spremni ni za poziv kojim se bave.

LAMIJA TANOVIĆ, univerzitetska profesorica

“Mi pričamo stalno o tome kako da popravimo ili osavremenimo naše obrazovanje. Obično to radimo kako da mijenjamo planove i programe. Međutim, to nije dovoljno. Nastavnik pored toga mora da stekne i neka druga znanja koja mi zovemo nastavnička znanja i komperencije. E to je nešto čega nema dovoljno u našim programima”.

No, nije sve ni do kompetencije nastavnog kadra u Bosni i Hercegovini. Da se obrazovanju ne pridaje važnost, svjedoci smo nedavnih afera u koje su uključeni i političari, a tiču se kupovine diploma. Nekolicina bh. građana odlučuje se za taj potez zarad kupovine radnog mjesta.

Prof. dr. ASIM PECO

“Značajno veliki broj građana BiH kupuje univerzitetske diplome po privatnim univerzitetima i onda zauzmu pozicije na vrlo bitnim mjestima, u ministarstvima u vladama itd. To je veća šteta i to je veći grijeh što je dugoročno štetno”.

Najviše je štetno za državu, jer je obrazovanje stub naprednog društva. U to vjeruju na Univerzitetu u Sarajevu gdje su otvorili prostor za tzv.netradicionalne studente. Cilj ovog projekta je privući i omogućiti svim građanima da steknu visoko obrazovanje, prekvalifikaciju ili dodatnu specijalizaciju.

DŽENANA HUSREMOVIĆ, prorektorica za nastavu i studentska pitanja

“Ključ razvoja visokog obrazovanja u budućnosti definitivno i ne treba da budu samo mladi ljudi od 18 do 25 godina, nego tzv.netradicionalni studenti, ljudi koji su trenutno zaposleni koji se žele razvijati, roditelji sa djecom, dakle sve one grupe koje iza svoje 30-te, 35-te godine smatraju da univerzitet i nije mjestto koje je prihvatljivo za njih”.

Izrada studijskih programa na Univerzitetu u Sarajevu usklađuje se sa zemljama regije i Evropske Unije, što daje vjetar u leđa obrazovanim bh. građanima. Jer, shvatili su. U ovoj zemlji je daleko isplativije imati partijsku knjižicu umjesto diplome – sa naglaskom nekupljene.