Koliko je realna “mostarizacija” BiH i da li zbog neprovođenja presuda treba ugroziti izbore?

Grad Mostar bio je jedini prostor u našoj zemlji koji je duži period bio posve politički paraliziran, jer građani osam godina nisu mogli birati svoju lokalnu vlast. U najavi ove izborne godine pojedine političke opcije i cijeloj državi prijete istim scenarijem.

Kao i u mostarskom slučaju, i sada se može postaviti pitanje za širu raspravu – Da li zbog neprovođenja presuda Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava treba ugroziti izbore, blokirati demokratske procese i zamrznuti situaciju?

Kao i kod Mostara nekad, tako i u ovoj situaciji, odluka nije na sudovima ili implementatoru izbora (Centralna izborna komisija – CIK), nego političkim strankama i trenutnom rasporedu snaga po pitanju “izbori ili blokada”.

Zatečenoj vlasti u Mostaru odgovarala je dugogodišnja paraliza sistema i vladavina jednog ili dvojice ljudi te je trebao ozbiljan međunarodni pritisak da se stvar deblokira. Bez sumnje su se i u najvećem hercegovačkom gradu sve to vrijeme mogli održavati izbori po starim pravilima, jer vjerujemo da je bilo kakva izabrana vlast bolja od one zatečene – koja nema nikakav izborni legitimitet.

I dok su Mostarci bili uskraćeni za biračko pravo, građani su birali na općim izborima, iako su oni održavani po propisima koji su u koliziji s presudama Sejdiću i Finciju te drugim procesima vođenim na sudu u Strazburu.

Najave blokada izbora planiranih za 2. oktobar ove godine dolaze iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, a uvjet za njihovo održavanje je implementacija izbornih reformi vezanih za izbor članova Predsjedništva BiH i domove naroda.

O mogućim blokadama izbora nedavno je govorio i lider HDZ-a BiH Dragan Čović, sugerišući kako je to jedan od scenarija, a na koji način se to može realizirati, vidljivo je iz posljednjih odluka Ministarstva finansija BiH o finansiranju CIK-a.

Usvojena odluka o privremenom finasiranju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 30. decembra 2021. godine trebala bi omogućiti nesmetano funkcionisanje državnih institucija, tako i Centralne izborne komisije (CIK), kao i pripremne aktivnosti za održavanje općih izbora. Ipak, Ministarstvo finansija, koje predvodi HDZ-ov ministar Vjekoslav Bevanda, odbilo je zahtjev CIK-a za onaj dio sredstava predviđenih privremenim finansiranjem, a koja se odnose na posebne namjene, odnosno pripremne radnje za organizaciju izbora.