Krijumčarenje migranata kroz BiH procijenjeno na 10,5 miliona eura

Novi izvještaj Globalne inicijative o ilegalnim finansijskim tokovima kriminala, samo je još jednom ukazao na sve anomalije bh. sistema.

Rak-rana ove države su i dalje korupcija, organizovani kriminal, pranje novca, krijumčarenje migranata te trgovina drogom.

Jedan u nizu alarmantnih podataka je da je u Bosni i Hercegovini samo tržište za krijumčarenje migranata u 2020. godini procijenjeno na 10,5 miliona eura, prenosi BHRT.

Obim kriminala u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu sve je veći, a državne insitucije po starom – pasivne i bez kapaciteta da odgovore na sve veće sigurnosne izazove. Možda i najvažniji problem koji je posebno akcentovan u ovom izvještaju je utaja poreza.

Kako je navedeno, Bosna i Hercegovina godišnje zbog utaje poreza gubi više od 60 miliona eura. Procjene pokazuju da je više od 20 posto tržišta duhana u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori ilegalno, te da su ove dvije zemlje tranzitne za višeprofitne destinacije u Evropskoj uniji.

U izvještaju je također navedeno i da je Luka Bar glavna ulazna tačka za ilegalne finansijske tokove u ovoj regiji, te da većina nezakonito stečenog novca ide u nekretnine, turizam, građevninastvo te kockanje.

– Što se tiče konkretno BiH mi smo obradili jednu studiju slučaja, zloupotrebe javnih fondova za finansiranje političkih partija kroz nevladin sektor u BiH, moramo proznati da je to prvi način da se ukaže svjetlo na to da se civilni sektor slabi, sad je li svjesno jer civilni sektor je jak korektor u društvu koji bi se trebao baviti fenomenom korupcije i organiozavnog kriminala, kaže Anesa Agović, koordinator Globalne inicijative za Zapadni Balkan.

Prihodi zarađeni od korupcije, utaje poreza i organiziranog kriminala koji se pere u ekonomijama Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, kako je navedeno, procjenjuje se na dva do pet posto godišnjeg bruto domaćeg proizvoda. Odnosno, od milijardu i po do gotovo 4 milijarde maraka.

Isto tako, u kontekstu utaje poreza, u izvještaju je navedeno, da je u Bosni i Hercegovini 30 posto radne snage neformalno zaposleno te je upozoreno i da se porez na dohodak izbjegava plaćanjem radnika u gotovini.

– Imamo i drugi problem, a to je činjenica da su opterećenja na isplaćene plate velika i da ako vam sistem dozvoljava da platite deset osto na dobit onda ćete iz svoje dobiti u koverti plaćati svoje radnike, poručuje ekonomista Zoran Pavlović.

Poražavjući su podaci i na polju organizovanog kriminala, trgovine drogom a posebno krijumčarenjem migranata. Pa je tako kako je navedeno u izvještaju tržište krijumčarenja migranata u 2020. godini samo u Bosni i Hercegovini procjenjeno na skoro osam i po do 10 i po miliona eura, dok je tržište krijumčarenja migaranata na Zapadnom Balkanu na godišnjem nivou vrijedno najmanje 50 miliona eura.

– Jedan od ključnih prioreiteta jeste unapređenje svih oblika saradnje i zajdničkog djelovanja nadležnih institucija država zapadnog balkana i eu kako bi se ti oblici organizovanog kriminala sa tom transnacionalnom imlpikacijom sto vise stavili pod kontrolu, kaže Eldan Mujanović, profesor na Fakultetu za kriminalistiku i sigurnosne studije UNSA.