Esmir Ramić tvrdi: U Njemačkoj ambasadi u Sarajevu na čekanju 150.000 zahtjeva za izdavanje vize

U anketi koju sam sproveo među mladima u SR Njemačkoj, na pitanje koje se odnosilo na to da se ispitanici izjasne o razlozima napuštanja Bosne i Hercegovine, čak 74, 6% ispitanika ili 100 ispitanika od ukupno 134 ispitanih osoba, odgovorilo je da se „slaže“ ili se „u potpunosti slaže“ s izjavom da su Bosnu i Hercegovinu napustili iz socio-ekonomskih razloga, tačnije zbog bolje perspektive, zaposlenja i egzistencije.

Tridesetogodišnji Sarajlija i magistar Esmir Ramić, koji od augusta 2017. godine živi u Münchenu, već više od dvije godine radi u organizaciji „Hilfe von Mensch zu Mensch“ kao savjetnik za integraciju stranaca, prije svega izbjeglica i migranta. S obzirom da je od tada u stalnom kontaktu s mnogim ljudima porijeklom iz BiH, tako mu je na pamet pala ideja, odnosno projekat koji bi radio u okviru magistarskog rada. Master rad na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu nosio je naziv: „Tranzicija života, mladi iz BiH u SR Njemačkoj – integracija ili asimilacija“, i uspješno je odbranjen prije dvije sedmice, piše BHDINFODESK. 

“Generalna hipoteza mog naučnog rada glasi: ‘Mladi iz Bosne i Hercegovine u Njemačkoj se veoma uspješno integriraju u novo društvo, naročito kroz posao, ali se ne asimiliraju’ – ‘Da’ integraciji, ‘Ne’ asimilaciji. Još 60 – tih godina prošlog stoljeća pa sve do danas, Njemačka i Bosna i Hercegovina (koja je tada bila jedna od republika u bivšoj Jugoslaviji) su imale stabilne i bilateralne veze. Migraciona politika i sporazumi o imigraciji, uključujući propise za gastarbajtere i značajan prijem izbjeglica tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 90 – tih godina, programi razmjene studenata i višestruki valovi ljudi koji su migrirali iz Bosne i Hercegovine ka Njemačkoj u potrazi za poslom su odgovorni, odnosno zaslužni za ovakve veze s današnjom SR Njemačkom. Uprkos tome što se ova migracija primarno odvijala iz Bosne i Hercegovine u Njemačku, taj konstantni migracijski tok ima duboke kulturne, političke i ekonomske efekte za obje zemlje. Sam predmet mog istraživanja odnosio se na mlade iz BiH koji su se unazad nekoliko godina doselili u Njemačku. Želio sam da prikažem kako akulturacija utiče na mlade iz BiH, odnosno da li susret s novom kulturom vodi ka širenju perspektiva i razvijanju potencijala mladih iz BiH, što ujedno dovodi i do većeg pluralizma u datom društvu, ili je to samo jednosmjerna ulica koja vodi ka prihvatanju nove i odbacivanju stare kulture. Čitajući razne izvore i ujedno proučavajući bosanskohercegovačku omladinu, došao sam do zaključka da se mladi vrlo uspješno integriraju kroz posao, ali da se ne asimiliraju. Tome svjedoče moje pomoćne hipoteze u radu, a koje se odnose na život i aktivnosti mladih u Njemačkoj. 

1. Zahvaljujući velikom broju kako kulturnih, vjerskih, i sportskih bosanskohercegovačkih organizacija u Njemačkoj, mladi iz BiH su aktivni u istim i na taj način održavaju kontakt sa svojom kulturom i domovinom. 

2. Njemački jezik nije prepreka da mladi iz Bosne i Hercegovine dođu do zaposlenja u Njemačkoj, s obzirom na zakonske olakšice i veliki broj „bosanskohercegovačkih firmi“, u kojima se većinom govori na bosanskom jeziku. 

3. Sama njemačka kultura nije privlačna i društveno dominantna mladima iz BiH. 

4. Mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine odlaze iz države radi stvaranja boljeg životnog standarda, ali su i dalje privrženi svojoj matičnoj zemlji. 

5. Nakon što ostvare željene planove, većina mladih ljudi nastojat će da se vrati u svoju domovinu (Bosnu i Hercegovinu)”, u kratkim crtama za agenciju BHDINFODESK iz Birminghama izdvojio je Ramić.

Vjerovatno ste u cilju što dublje spoznaje problema razgovarali i OFFLINE sa mnogim našim mladim ljudima koji su u Njemačkoj, iskreno kakav je vaš utisak koji će rezultat biti u utrci povratak- odlazak mladih ljudi? 

„Što se tiče mog magistarskog rada i općenito samog odlaska mladih iz BiH u Njemačku, tu možemo podvući jednu paralelu i kazati da mladi napuštaju BiH isključivo iz socio-ekonomskih razloga. U anketi koju sam sproveo među mladima u SR Njemačkoj, na pitanje koje se odnosilo na to da se ispitanici izjasne o razlozima napuštanja Bosne i Hercegovine, čak 74, 6% ispitanika ili 100 ispitanika od ukupno 134 ispitanih osoba, odgovorilo je da se „slaže“ ili se „u potpunosti slaže“ s izjavom da su Bosnu i Hercegovinu napustili iz socio-ekonomskih razloga, tačnije zbog bolje perspektive, zaposlenja i egzistencije. S navedenom izjavom se nije složilo svega 17, 2% ili 23 ispitanika. Neodlučno je bilo 11 ispitanika ili 8, 2%. Isti učesnici u anketi na pitanje da li u Njemačkoj imaju bolju perspektivu i socio-ekonomsku sigurnost u odnosu na BiH, njih čak 91, 8% se „slaže“ ili se „u potpunosti slaže“ s izjavom da u Njemačkoj imaju bolju perspektivu i socio-ekonomsku sigurnost u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Na pitanje da li se planiraju vratiti u BiH i kada, velika većina ispitanika je odgovorila tipa „kada odem u penziju“. Na osnovu rezultata ankete možemo zaključiti da je za mlade u BiH Njemačka trenutno u mnogome atraktivnija za život od BiH, čemu svjedoči i podatak da je u Njemačkoj ambasadi u Sarajevu nedavno pristiglo 150 000 zahtjeva za izdavanje vize“, kaže mladi istraživač, a osvrnuo se i na to na koji način zaustaviti pražnjenje Bosne i Hercegovine i dao konkretne smjernice:

“Dok postoji ovaj svijet, migracije naroda će se uvijek odvijati, bilo to iz ovog ili onog razloga. Ljudski prirodni nagon ili intuicija će ih uvijek vodi tamo gdje im je bolje i gdje misle da će im biti bolje. Odlazak mladih osoba iz BiH može se zaustaviti na način da se razgovara s njima, odnosno da im se u praksi pokaže da je BiH sigurna za život i njihovu egzistenciju, kao i da su ti isti mladi ljudi neophodni državi Bosni i Hercegovini. Moja skromna poruka svim mladim Bosancima i Hercegovcima kako u BiH, tako i širom svijeta, bila bi da u ovim teškim vremenima za našu zemlju trebamo ujediniti snage i postati svi zajedno jak kohezivni faktor, koji bi, prije svega, ekonomski unaprijedio život u BiH, a od BiH napravio jednu modernu, liberalnu i građanski uređenu državu“, zaključio je Ramić.