Ko su najveći krivci za odlazak stanovništva?

Prošla godina bila je rekordna po odlasku stanovnika iz BiH. Prema zvaničnim podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, trbuhom za kruhom put inostranstva otišlo je čak 170.000 ljudi. Ukoliko se crni trend odlaska stanovništva nastavi, u BiH će se, prema procjeni Ujedinjenih nacija, za dvije decenije prepoloviti broj stanovnika. O problemu koji je “rak rana” zemalja bivše Jugoslavije, a posebno Bosne i Hercegovine u Novom danu govorili su demografi Aleksandar Čavić iz Banja Luke i Stjepan Šterc iz Zagreba.

Govoreći o povećanju broja odlaska, Čavić smatra da je do toga dovelo odsustvo planske reakcije vlasti u BiH, te ukupna društvena, ekonomska i politička situacija.

“Mi nemamo zvanične podatke. Imamo podatke nevladinog sektora, Eurostata, diplomatsko-konzularnih predstavništava stranih zemalja u BiH, iz kojih izvodimo zaključak o obimu migracija. Sama činjenica da nemamo zvaničnu statistiku spoljnih migracija govori kolika je briga vlasti za ovaj problem. Bilo ko, ko nije preduzeo ništa da se osmisli tehnički instrumentarij da se bilježe spoljnje migracije, a deklarativno žali zbog odlaska mladog stanovništva, je odraz jedne licemjerne politike”, kazao je.

Kazao je da su detektovani uzroci istraživanjem među iseljenim stanovništvom, te da su najčešći uzroci odlaska uslovi rada, nepotizam u raznim oblicima i nekvalitetne javne politike, prije svega u zdfravstvu i obrazovanju.

“Imamo nekoliko osnovnih problema, koji utiču jednu na druge. Imamo negativan prirodni priraštaj i negativan migracioni saldo, a ukupan broj stanovnika sastoji se iz ta dva izvora. Imamo problem što potencijalno i sa visokim budućim stopama fertiliteta, zbog činjenice da nam odseljava mlado i srednje-mlado stanovništvo, zbog manjih kontigenata koji će učestvovati u reprodukciji, mi ćemo posljedično imati manje stanovništva”, pojasnio je.

Šta društvo treba da uradi?

“Da se formuliše populaciona politike entiteta, i one bi u sebi trebali imati integrisane politiku prema migracijama i politiku prema starijim licima. Bez planskog pristupa, bez seta mjera, bez dogoročne primjene takvih politika, nema šanse za uspjeh na ovom polju”, istakao je.

Govoreći o odlasku blizu pola miliona građana Hrvatske, Šterc kaže kako su demografi upozoravali vlasti da će se ovo dogoditi, ali bez ozbiljnije reakcije.

“Ne može se samo demografskim klasičnim mjerama stvari popraviti, nego to mora biti vrlo ozbiljan zahvat. Svi moraju shvatiti da ovo što se dogodilo Hrvatskoj, to će se dogoditi i svim susjednim zemljama u popisima slijedećim”, kazao je.

Navodi da su lokalni nivoi u Hrvatskoj sami krenuli, ne čekajući državu, sa populacijskom politikama.

“Oni više ne mogu čekati da se političari konačno odluče”, istakao je.