Sve duži red ispred najveće narodne kuhinje u BiH: Merhamet u Tuzli hrane ima za još jedan mjesec

Drastično povećanje cijena namirnica utjecalo je i na funkcionisanje Narodne kuhinje Imaret u Tuzli, koja bilježi sve veći broj građana u stanju potrebe za jednim obrokom dnevno. Namirnice kojima raspolaže najveća kuhinja u BiH dostatne su još za naredni mjesec, piše klix.ba.

U Bosni i Hercegovini sve je veći broj građana koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, a enormno povećanje cijena životnih namirnica, ali i ostalih proizvoda, dovelo je do toga da brojni sebi ne mogu priuštiti pripremu barem jednog obroka dnevno.

Nažalost, najbolji pokazatelj bh. socijalne slike su redovi ispred Narodne kuhinje Imaret u Tuzli, koji su sve duži. Posebno povećanje broja korisnika bilježi se od konca prošle godine, a iz ove kuhinje, koja djeluje u okviru Regionalnog odbora Merhameta Tuzla, navode da trenutno imaju 2.542 korisnika.

Osim građana Tuzle, iz ove kuhinje jedan obrok dnevno dobijaju i korisnici iz Lukavca, Gračanice i Kalesije. Trenutno je formirano 20 punktova, a shodno potrebama prije nekoliko dana jedan je otvoren i u tuzlanskom prigradskom naselju Kiseljak.

“Mi smo u 2020. godini napravili 553.353 obroka, dok je u 2021. taj broj povećan za još 80.139 obroka. Ovome je svakako doprinijelo i povećanje cijena proizvoda, koje je posebno zastupljeno od oktobra prošle godine, kada smo i zabilježili veći broj korisnika. Nažalost, ako se ovakvo stanje nastavi, mislim da ćemo u ovoj godini imati znatno veći broj napravljenih obroka”, kaže za Klix.ba Mensura Husanović, direktorica Regionalnog odbora Merhameta Tuzla.

Povećanje cijena namirnica svakako je utjecalo i na funkcionisanje, odnosno opstanak tuzlanske narodne kuhinje, koja se u ovom trenutku nalazi u nezavidnom položaju i s količinama namirnica koje su dostatne za pripremu obroka još u narednom mjesecu.

“Mi smo odmah nakon povećanja cijena uputili apel fizičkim i pravnim osobama te Vladi TK i općinama Lukavac, Gračanica i Kalesija, kako bi nam pomogli. Najbolji primjer našeg stanja vidljiv je kroz otvaranje naše lične pekare prošle godine, gdje smo planirali ostvariti uštede, jer smo hljeb ranije kupovali. Međutim, na kraju smo došli do toga da ušteda nije bilo te nam je zafalilo brašna koje je znatno poskupjelo, a povećanje njegovih cijena najavljeno je i za naredni period”, dodaje Husanović.

Uz donacije, velike količine osnovnih životnih namirnica nadležni u kuhinji moraju i kupiti, što stvara dodatno opterećenje.

“Naši korisnici od ponedjeljka do petka imaju različita jela koja su pripremljena od mesa, uz prilog u vidu graha, riže, tjestenine, krompira i slično. Također, uz to dobijaju i jedan hljeb, s tim da petkom imaju dupli suhi obrok s kobasicom, kako bi mogli jesti i tokom vikenda”, nastavlja Husanović.

Broj novih zahtjeva korisnika kontinurano se povećava iz dana u dan, a djelatnici kuhinje obroke također nose i na kućnu adresu građanima starijim od 65 godina, koje nisu u stanju samostalno doći po hranu.

“Imamo mnogo takvih potreba, jer je veliki broj ljudi koji su nepokretni i mi trenutno vozimo 230 obroka dnevno na kućni prag. Taj broj bi bio znatno veći, ali u ovom trenutku ne možemo odgovoriti baš na svaki zahtjev”, ističe Husanović.

Naša sagovornica navodi da je u svim narodnim kuhinjama u BiH došlo do povećanja broja korisnika, s tim da ona u Tuzli priprema najviše obroka dnevno, a shodno lokalitetu koji pokriva, najveća je u našoj zemlji.

“Trudimo se na sve moguće načine pomoći socijalno ugroženim građanima, a pored pripreme obroka, mi godišnje podijelimo i pet hiljada paketa onima koji se nalaze u općinama bez djelovanja kuhinje, a koji nam šalju zahtjeve za formiranje punktova, ali trenutno nemamo mogućnosti da to formiramo”, naglašava Husanović.

U ovom trenutku tuzlanskoj narodnoj kuhinji jedino ne nedostaje mesa, s obzirom na to da su dovoljne količine osigurali u periodu Kurban-bajrama. Kroz odjel koji su otvorili 2018. godine, djelatnici samostalno vrše obradu proizvoda od mesa.

S druge strane, svi koji žele pomoći u opstanku i radu ove kuhinje, to mogu učiniti kroz donacije, a akcenat je stavljen na brašno, grah, ulje, rižu, tjesteninu, krompir, luk…