Pandemija nije jedini uzrok: U 2022. će poskupjeti sve, od kafe do senfa

Svi prehrambeni proizvodi poskupjet će u 2022. godini, od kafe do senfa. Mnogi proizvođači hrane kažu da planiraju podići cijene u 2022. za niz proizvoda, poput paste, sira i grickalica, što će potrošačima u supermarketima izazivati nove probleme s visokim troškovima, javlja Radio Slobodna Evropa.

Zašto je hrana poskupjela i neće pojeftiniti?

Procjenjuje se da će cijene hrane porasti za još pet posto u prvoj polovici 2022. godine, prema istraživačkoj kompaniji IRI iz Sjedinjenih Američkih Država, iako će razina povećanja varirati ovisno o trgovinama i regijama, piše World Street Journal.

Pandemija je imala neočekivan učinak na cijene hrane. Početkom 2020., kada je veći dio svijeta ušao u karantenu, postojala je zabrinutost da će gomilanje zaliha i zatvorene granice uzrokovati rast cijena. Umjesto toga cijene su se jedva pomaknule.

Tek nekoliko mjeseci kasnije, kada se činilo da je pandemija popustila u bogatom svijetu i kada su se ekonomije ponovno otvorile, cijene su počele alarmantno brzo rasti.

Do maja 2021. dosegli su najvišu tačku od 2011., nakon što su porasli za 40 posto u 12 mjeseci, prema indeksu Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.

U 2022. iste sile koje su stvorile ovaj porast nastavit će stvarati probleme, piše Economist, što znači da su male šanse da će cijene padati.

Ključni faktor koji objašnjava rast je izbijanje svinjske gripe u Kini 2018., koja je prepolovila broj svinja.

To je prisililo zemlju da uvozi mnogo svinjetine i alternativnih izvora proteina (uglavnom peradi i ribe), zajedno sa žitaricama za njihovu prehranu, tokom 2019. i 2020., smanjujući globalne zalihe.

Činilo se da se situacija smirila do sredine 2021., ali dokazi da se bolest ponovno širi pothranjuju strah od novog odstrela.

Te sumnje će se zadržati i 2022., što će pomoći da tržišta hrane budu nestabilna, piše Economist.

Drugi faktor bio je niz logističkih zastoja uzrokovanih brzim ponovnim otvaranjem međunarodne trgovine u vrijeme kada COVID-19 još uvijek guši aktivnost na važnim uskim grlima.

Nedostatak kontejnera, kao i nastavak prizemljenja mnogih aviona, koji često prevoze najdelikatnije namirnice, znače da je transport svježeg voća i povrća i dalje težak.

Glavne namirnice poput žitarica i šećera putuju u rasutom stanju na ogromnim brodovima, ali kapacitet je i tamo ograničen. Ne pomaže ni to što su se cijene nafte oporavile, potaknuvši inflaciju u svemu, od gnojiva i hemikalija do troškova prijevoza kopnom i okeanima.

Vremenske neprilike glavni uzrok

Ipak, najveći izvor neizvjesnosti, kao i uvijek u poljoprivredi, jeste vrijeme.

Početkom 2021. cijene su dijelom porasle kao rezultat suše u regijama Sjeverne i Južne Amerike koje se bave proizvodnjom žitarica.

Uvjeti sadnje i žetve poboljšavali su se tokom cijele godine, ali znanstvenici sada misle da postoji velika vjerovatnost da će se tokom zime pojaviti još jedna neprilika od one vrste, poput fenomena La Nina, koji je poremetio klimatske obrasce prije godinu dana.

U međuvremenu, katastrofe koje su učestale, poput poplava i šumskih požara (kojih je bilo mnogo 2021.), ovog bi puta mogle ozbiljnije naštetiti proizvodnji u svjetskim žitnicama.

Ekstremni vremenski događaji u 2021. godini izazvali su skokove cijena poljoprivrednih proizvoda, koje su ostale povišene i u 2022., jer su neuobičajeni uvjeti koji su oštetili usjeve rezultirali stalnim nestašicama, piše Financial Times.

Cijena robe, uključujući brazilsku kafu, belgijski krumpir i kanadski žuti grašak – tražena kao zamjena za proteine u biljnoj hrani – naglo je porasla prošle godine kao odgovor na ekstremne temperature i poplave.

Znanstvenici su upozorili da će ti uvjeti postajati sve češći i intenzivniji kako se klimatske promjene budu ubrzavale.

Ozbiljni mrazevi u Brazilu pogodili su pojas kafe u zemlji u julu, dovodeći cijene do gotovo sedmogodišnjih maksimuma.

Vrijeme u Brazilu i dalje je nestabilno, što povećava zabrinutost zbog daljnje štete na usjevima.

Logistički problemi i promjene u potrošačkim navikama koje su proizašle iz pandemije također su prošle godine povisile cijene osnovnih proizvoda kao što su šećer i pšenica.

“Poljoprivreda je jedan od najizloženijih sektora klimatskim promjenama”, izložen riziku od pojedinačnih ekstremnih vremenskih događaja i dugoročnih promjena u klimatskim obrascima, stoji u izvještaju Stockholmskog instituta za okoliš.

Rizici su bili “višestruko veći” od prilika, navodi se.

Očekivanja u 2022.

Gledajući naprijed u novu godinu, čini se da će stope inflacije nastaviti utjecati na prehrambenu industriju i uzrokovati rast cijena, posebno u trgovinama mješovitom robom diljem zemlje, piše Fortune.

“Inflacija nadmašuje povećanje prihoda kućanstava i uvelike utječe na povjerenje potrošača, koje je na niskom nivou. Samo je pitanje vremena kada će to utjecati na potrošnju na materijalni način”, rekao je Greg McBride, glavni financijski analitičar Bankrate, u intervjuu za Fortune, u decembru 2021. godine.

Istraživačka kompanija IRI navodi da će rast cijene varirati od vrste namirnica, ali i regije.

“Kako raste inflacija, neke velike kompanije uvode dodatna poskupljenja”, stoji u izvještaju IRI-a.

“Vidimo da se sve veća osjetljivost na cijene pojavljuje za svakodnevne artikle kao što su meso za doručak, smrznuta perad i hrana za kućne ljubimce.”

Ipak, piše Economist, cijene će vjerovatno ostati ispod vrijednosti postignutih u 2007. – 2008., kada je globalni strah od nedostatka hrane potaknuo nerede diljem svijeta.

Većina zemalja izbjegavala je onu vrstu protekcionističkih mjera – zabranu izvoza i gomilanje zaliha – koje su tada potaknule krizu.

Velik dio hrane koju ljudi konzumiraju je prerađen, što znači da višu cijenu sirovina često djelomično apsorbiraju oni koji je transportiraju, prerađuju i prodaju na svakom koraku.

Ali skuplja poljoprivredna dobra i dalje će uzrokovati veliku štetu u zemljama u razvoju, jer njihovo stanovništvo jede mnogo manje prerađene hrane: više jaja i krupnih žitarica, manje čokoladica i gotovih jela.

Štetu će pogoršati i drugi problemi koji su najteže pogodili siromašne zemlje, kao što su deprecijacija lokalnih valuta, ograničenja i poremećaji povezani s COVID-19 te gubitak prihoda kućanstava zbog pandemije i njezinih posljedica.

Snažan lijek bila bi vakcinacija, zaključuje Economist, kako bi se ekonomije izvan bogatog svijeta mogle ponovno otvoriti i njihovi prihodi ponovno početi rasti.