Svjetskoj ekonomiji prijeti stagflacija, kombinacija inflacije i stagnacije

Inflacija je tu i to se ne može poreći. Potrošačke cijene porasle su za 7 posto u prošloj godini, a i cijene stanova nastavile su rasti.

Pitanje o kojem trenutno razmišljaju mnogi ekonomisti i stratezi s Wall Streeta je da li bi nešto još gore moglo biti u planu, kao što je rast cijena kako se ekonomija usporava.

Ovo je udžbenička definicija stagflacije, i to bi bila najgora noćna mora za potrošače, investitore i Federalne rezerve (FED). Stagflacija je problem koji je teško prevazići, posebno za centralne bankare u Federalnim rezervama i širom ostatka svijeta. Postoji nekoliko alata za borbu protiv inflacije i usporavanja u isto vrijeme. Najjače rešenje za ekonomski pad je smanjenje kamatnih stopa, ali one su skoro dvije godine na nuli.

Povećanje stopa u borbi protiv inflacije, kao što je iz Federalnih rezervi signalizirano da bi to mogli uskoro učiniti, moglo bi usporiti ekonomiju. To je trenutno glavna briga u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su centralne banke prošlog mjeseca podigle stope kako bi se borile protiv viših cijena.

Povećanja kamatnih stopa također imaju tendenciju da vrše veći pritisak na dugoročne prinose na obveznice, koji su već porasli u očekivanju poteza Federalnih rezervi. One imaju tendenciju da budu djelimično inflatorne jer poskupljuju pozajmljivanje novca, piše CNN.

Dobra vijest je da privreda i dalje raste na zdravom nivou, dok se oporavlja od recesije pandemije. Potrošači samo nastavljaju da troše. Čak i ako FED počne da povećava kamatne stope, malo je vjerovatno da će to učiniti tako brzim tempom ili razmjerom da bi nanio preveliku štetu ekonomiji u kratkoročnom periodu.

“Postoji dovoljno stimulansa u sistemu da se ne brinemo o stagflacijskom dijelu ove jednačine u mnogim narednim kvartalima”, rekao je Jim Reid, globalni šef tematskog istraživanja u Deutsche Bank.

Međutim, rast je usporio u trećem kvartalu, što je izazvalo uzbunu. Tržište očekuje da se ekonomija oporavila u četvrtom tromjesečju i nastavit će to činiti do 2022. Ipak, dugotrajne brige u lancu snabdijevanja i sve veći broj slučajeva omikron varijante covid-19 mogli bi smanjiti nade za oporavak.

To povećava šanse da bi FED mogao pogrešno procijeniti trenutak i previše agresivno zaoštriti politiku ako počne brinuti o stabilnosti cijena (inflaciji) u dijelu svog dvostrukog mandata, umjesto o maksimalnom broju radnih mjesta.

“Uvijek postoji rizik od greške u politici. FED sa sobom nosi nuklearni fudbal monetarne politike, tako da postoji mogućnost za grešku”, rekla je Kristina Hooper, glavni strateg globalnog tržišta Invesca.

Ipak, Hooper nije pretjerano zabrinuta da će predsjednik FED-a Jerome Powell napraviti veliki monetarni pad.

“Uvijek želite da budete na oprezu u vezi s nečim poput stagflacije, ali trenutno nemamo visoku nezaposlenost i ekonomski rast je iznad trenda. Da li rizikujemo od stagflacije u okruženju rastuće stope? Da, ali je malo vjerovatno”, dodala je.

Federalne rezerve su na neistraženoj teritoriji. Centralne banke morale su se nositi s mnogim krizama u posljednjih nekoliko decenija, ali ne postoji moderni priručnik kako se nositi s prijetnjom nestašne inflacije nakon globalne pandemije.

“Okvir monetarne politike FED-a se u suštini testira u realnom vremenu”, rekao je John Leer, glavni ekonomista Morning Consulta.

U ovom trenutku, čini se da su rastuće cijene više izvor pritužbi potrošača i alarmističkih naslova, a ne, još uvijek, ozbiljna ekonomska briga.

Zbog toga stručnjaci kažu da investitori moraju gledati i vidjeti hoće li potrošači zaista usporavati svoju potrošnju zbog inflacije. Tada bi bilo vrijeme za brigu o stagflaciji.

“Potrošači mogu doći do tačke u kojoj neće plaćati više cijene i to uzrokuje uništenje potražnje. Još nismo tamo. Stagflacija bi mogla biti zabrinjavajuća ako više cijene potraju u dužem periodu”, rekao je Mike Skordeles, američki makro strateg u Truist Financialu.

Dakle, sve dok maloprodaja ostaje robusna, može se tvrditi da, iako kupci možda nisu sretni zbog inflacije, oni je za sada podnose.